Kultura

Kultura (178)

Osvrt na knjigu, poemu “ZULIJA”čiji je autor Bajro Perva

Ponovo sam se vratio knjizi “Zulija” nazvanoj po istoimenoj poemi, autora, novinara i književnika, Konjičanina sa sarajevskom adresom, Bajre Perva. Ona me već dugo dozivala, kada sa sobom drugujem u mojim samotnim promišljanjima o stradanju Bošnjaka. Strpljiva kao majka što čeka sina, poema “Zulija” je dočekala naše ponovno viđenje. Osjećam pomiješano strah od korica i divljenje snagom koja dolazi iznutra, da zatečeno u meni budi neobičnu snagu, od koje jačam. Čitajući poemu u odabranom mjesecu Ramazanu, smiren u postu, polahko, slovo po slovo, riječ po riječ, stih po stih. Ustvari, dišem je!

Pokušaj komparacije sa davno čitanom poemom iste tematike, ali sadržajnošću sasvim drugačije, ostao je bezuspješan, osjećajem neuporedivo jače emocije, bolom iskrenije, i kompozicijom posebnije, da me svaki stih osvaja iznova i iznova. Ovdje za čudo nema jauka, iako sam duboko uvjeren da je autor morao svojim jagodicama dodirnuti bol bošnjačke majke na nekoj podrinjskoj stazi, dok je nastajalo ovo djelo.

U poemi “Zulija” nema kletve, nema osvete, kako bi njen dramski krik digao na nivo tragedije. Ovdje se tragedija prihvata kao cijena očuvanja obraza i časti. I tu je zasigurno njena posebnost.

Ono što dominira u poemi “Zulija” jeste ponos i ustrajnost, kao oreol vjere jedne Bošnjakinje, izdignut iznad svih patnji i stradanja da, čini se, prkosi.

Valja kazati i to, da se autor Bajro Perva, nije dodvoravao jezički knjževnoj kritici, niti naginjao imitacijski nekim velikim pjesnicima, kako to znamo često sresti u novijoj književnosti. Autor je ostao autentičan, baš kao i njegova junakinja Zulija, u bijeloj svili bursanskoj, koju joj đedo Mustafa donese u povratku sa hadža, da čistotom bosanske riječi donese nam ovo djelo. Kerana šamija od nane Hasnije na glavi junakinje Zulije, što joj ostavi ruho u sehari konjičke drvo rezbarije, još je jedan slijed porodičnog prenošenja vrijednosti, zasnovan na sitnicama koje čine mozaik bošnjačke porodice. Da bi nas podsjetio na rođenje junakinje Zulije autor piše: “Sedmog ti dana života uz ezan na desno i ikamet na lijevo uho ime nadjenuo”, pa nastavlja sa majkom junakinje Zulije koračati do njene smrti, u potpunoj spremnosti na istu, u bijelom katu čednosti.

“Kad mi se plače, pomislim, na Naziju iz Đulića podrinjskih, kojoj zlikovci ubiše sinove Muriza, Beriza, Idriza, Feriza, Ramu, Fahrudina i supruga Mustafu. Najmlađi Fahrudin, dvije godine bijaše stariji od tebe kćeri moja Zulija”. Ovako se tješi majka junakinje Zulije i ne da mojoj suzi iz oka da klizne, za sve bošnjačke majke i sestre koje su dale život ali ne i čast, već tjera na promišljanje.

Autor Bajro Perva na trenutak nas kroz poemu vodi mehkim koracima, kao da korača cvjetnim livadama bosanskim, da bi nam bosa stopala odveo na hercegovački oštri kamen, ali spremne na bol. Ubijeđen sam, da poema “Zulija” treba biti u čitankama bosanskog jezika. Dok se to ne desi, zagovaram njeno recitovanje na svakoj šehidskoj česmi, na brojnim mezarjima nevino ubijenih Bošnjaka, ali i za sofrom u našim kućama. Neka se duše istinom iftare!

Piše: Said Šteta, književnik i novinar

Dan pobjede 9.5., i obilježavanje 76. godina Bitke za ranjenike 11.5. u Jablanici, tjera na razmišljanje i postavljanje pitanja organizovanja i objedinjavanja antifašističkog otpora na prostorima bivše Jugoslavije, pitanje vođenja zemlje do pobjede, pitanje ugleda tog čovjeka u svijetu...


Čitav ljudski vijek, rizikujući i život, Tito je bio borac za slobodu, za društvenu pravdu, za interese i historijske ciljeve radničke klase i svih radnih ljudi, za najplemenitije ideale i težnje svih naših naroda i narodnosti. Dokaza za sve ovo ima mnogo, naravno ko želi da ih vidi.


Prvo, učestvovao je u slanju oko 1.700 ljudi iz Jugoslavije u Španiju 1936.-39., da se bore protiv fašizma.Komunistička internacionala i KPJ nas je učila da se fašizam tuče u korijenu, da smo ga tamo potukli ne bi poginulo oko 55 miliona ljudi u 2.svjetskom ratu i 1.700 000 u Jugoslaviji, rekao je vašem novinaru jednom prilikom španski borac Čedo Kapor.U Interbrigadama borilo se oko 200.000 boraca.


Drugo, u široki antifašistički savez, 1941. ujedinio je sve snage na ovim prostorima i doveo ih do pobjede.


Treće, u vrijeme obnove zemlje razvoj je bio brži nego u Japanu. Željezničke pruge, preduzeća i hidrocentrale pravile su i omladinske radne brigade, domaće i međunarodne. Npr. na pruzi Šamac-Sarajevo 1947. godine bilo je angažovano 217.234 omladinaca.


Četvrto, 1948. nadmudrio je SSSR i strašnog Staljina, te tako zadržao nezavisnost i suverenitet države.

Peto, od 1961.,Tito je idejni tvorac i lider pokreta nesvrstanih zemalja.


U Jugoslavijji je formirao fond za razvoj nerazvijenih područja, gdje su najrazvijenije republike Slovenija i druge, ulagale u Kosovo, BiH i sl.Osnovna teza bila je da je cjelina tj. lanac jak koliko i njegova najslabija karika.To je danas prosto nezamislivo da je neko u to mogao ubijediti Sloveniju. Općina Konjic je tada dobila fabrike u Glavatičevu i Buturović Polju. Za razvoj sela postojao je projekat žive rezerve hrane, kada je svaki seljak direktno dobijao državne stimulacije za držanje određenog broja stoke.Tako je država bez struje i frižidera, u svakom trenutku imala određene količine svježe hrane, tj. potreban broj ovaca, krava, konja i sl., za potrebne robne rezerve, a sela su razvijala infrastrukturu i bila puna ljudi.


Detaljnije o genijalnosti govori Bitka za ranjenike.Prvo su srušeni svi mostovi na Neretvi, zatim slijedi kontranapad partizana prema Vakufu, čime je o stvarnoj namjeri zavaran neprijatelj, slijedi prelaz preko Neretve i spas 4.000 ranjenika. U toku ofanzive, Tito na pregovore sa Nijemcima u Zagreb šalje najsposobnije i najškolovanije rukovodioce Vladimira Velebita i Koču Popovića, koji Nijemce ubjeđuju u tezu da saveznici planiraju kralja vratiti preko četnika, te da partizane ne napadaju u borbama sa Dražinom vojskom, kojoj su partizani uskoro zadali posljednji udarac. Ugled i genijalnost, pokazuje i sama sahrana 8.5.1980.godine na koju je došlo 209 stranih delegacija iz 127 zemalja, preko TV sahranu je u 58 država gledalo milijarde ljudi, što je drugi najgledaniji događaj 20.st. u svijetu.

Mirsad Čukle / novikonjic.ba

Pozorišni festival za osnovce prateći je sadržaj Festivala glumca BiH koji se održava u Konjicu.

Krajem godine, izdavačka kuća Buybook je objavila roman „Schindlerov lift“, Darka Cvijetića.

Nakon Venecije, Firence, Istanbula, Zagreba, Beča, Banja Luke, Štutgarta, Trebinja, Tirane, Splita, Strazburga i Milana, Projekat Bijenale D-0 ARK Underground predstavit će se i beogradskoj publici.

U Konjicu će se od 18. do 27. aprila 2019. godine će se održati 17. Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva.

Prikaz knjige „Priče sa satnim mehanizmom“, F. Šehić, BUYBOOK, 2018.

Prošli vikend grad Stolac je bio kulturno središte Bosne i Hercegovine i ugostio najveće umjetnike iz regiona, na Festivalu kulture „Slovo Gorčina“.

Jučer je u Konjicu upriličeno svečano otvaranje u Galeriji Narodnog univerziteta manifestacije "Dani Sejfulaha ef. Prohe" Konjic-2018.

Stranica 4 od 13