Printaj ovu stranu

KONJIC (VIDEO) Titov bunker je najbolji kada postane muzej

Titov bunker u Konjicu više nije nikakva tajna.

Vidjelo ga je do sada desetine hiljada ljudi, što stranaca, što domaćeg svijeta, ali ipak, svaki put kada zakoračite u utrobu planine gdje se namjeravala sakriti vrhuška SFRJ ako bi nas, recimo, Albanija zajmila raketama, sledi vam se krv u žilama.

Malo je to do objekta, a malo više do umjetničkih djela koja su jučer dobila najsvježiju dopunu. Kroz peti, i posljednji ciklus Bijenala umjetnosti D-0 ARK Underground, sada u raznim spavaonicama, kupatilima, kancelarijama i sobama za sastanke stanuje još 11 instalacija koje korespondiraju sa prostorom, a u skladu sa posljednjim motom: “Da li tajne službe sanjaju o muzejima”.

Jedinstvena u svijetu

Sjajna je to referenca na zadnji ciklus jer iako on označava kraj projekta nakon deset godina postojanja, on ne prestaje da živi. Naprotiv - bunker od sada postaje muzej sa stalnom postavkom.

- U projektu je do sada učestvovalo 119 umjetnika iz 35 zemalja. Oni su uz pomoć kustosa napravili najvredniju kolekciju savremene umjetnosti koja se odnosi na period hladnog rata. Unutra se nalazi 159 umjetničkih radova, a kolekcija je procijenjena na sedam miliona eura - ne zbog radova, nego zato što je jedinstvena u svijetu, zato što se nalazi u jednom ovakvom objektu, ističe Edo Hozić, direktor i osnivač Bijenala kojem je i ove godine pokrovitelj UNESCO.

Sasvim nenadano, a ispostaviće se, u potpunom skladu sa ovogodišnjim motom Bijenala, nešto prije početka, bunker/muzej je posjetio i drugi čovjek vjerovatno najveće tajne službe svijeta - CIA. To se u opuštenom umjetničkom duhu i atmosferi prihvatilo baš kao još jedan umjetnički performans, ali ni tu nije bio kraj. Samo što je ceremonija otvaranja trebala početi, naišla je kolona automobila, a na čelu kamion pun municije (odmah pored je najveća fabrika tog tipa u BiH, op. a) koji su prisutni gosti srednjoškolci pozdravili aplauzom. Ispalo je bolje nego što je iko mogao isplanirati.

image
VESNA PAVLOVIĆ OBJAŠNJAVA SVOJU INSTALACIJU / NISAD SELIMOVIĆ

- Čestitam vam jer ste mladi i jer ste umjetnici, što ste dokazali vašim pljeskom ovim automobilima, kamionu i bageru. To pokazuje da ste vi baštinici onoga duha koji je u stvari iznjedrio ovaj genijalan koncept da se on u jednom vojnom objektu provede i da se u suštini spasi od propadanja, kazao je Branko Franceschi, dugogodišnji kustos Bijenala, a sa njim su se složili i kolege Basak Senova i Jonatan Habib Engqvist.

- Sva djela koja danas prezentujemo direktno komuniciraju sa onim radovima koji su već dio ovog objekta, a uz to im daju i jednu globalnu perspektivu, što mislim da je vrlo značajno. Na taj način funkcija ovog objekta, te razumijevanje šta je on značio u doba hladnog rata širi se i van ovih okvira gdje se sada nalazimo, pojasnio je na otvaranju Engqvist.

Titove putešestvije

Naravno, kako nikoga govori ne zanimaju mnogo, svi su otprilike u istom trenutku nahrupili unutar objekta pa je postojala realna bojazan da se oni koji ne poznaju prostor dovoljno dobro ne zagube u labirintu hodnika i prostorija. Ipak, to se nije desilo uglavnom jer je posjeta zaista bila brojčano fascinantna te u nijednom času niko nije bio sam tokom obilaska.

Inače, radove su ove godine u Ratnoj komandi izložili Bella Rune, the Cuss Group, Jagoda Buić, Larissa Sansour, Mirko Marić, Momčilo Golub, Ramesch Daha, Renee Petropoulos, Vesna Pavlović, Yoko Ono i Zlatko Kopljar. Najviše zanimanja je još prije prezentacije izazvala instalacija družice Johna Lennona, ali, nažalost, radi se tek o videozapisu o pomenutoj instalaciji koja nosi ime “Imagine Peace Tower”.

Bella Rune se pozabavila maramama koje se nalaze na zidovima svakih nekoliko metara i koje donose dubokoumne moderne printove na tradicionalnim materijalima, dok je Mirko Marić izložio svoj autoportret. Možda i najzanimljiviji rad koji je od ove godine dio Bijenala bio je onaj od srbijanske umjetnice sa adresom u Nashvilleu Vesne Pavlović.

- Moj rad “Izgubljena umjetnost” dokumentira svjetska putovanja Tita i druge značajne događaje tokom njegovog predsjedanja od 1953. do 1980. Cijela atmosfera, kao što možete vidjeti, dočarava nekako taj period hladnog rata i tako korespondira sa prostorom, rekla je Pavlović dok je objašnjavala zvanicama zašto se crno-bijeli dijapozitivi vrte baš na sivoj zavjesi koja se, po vlastitom priznanju, slomila peglajući dan ranije.

oslobodjenje.ba-novikonjic.ba

ocijeni
(0 glasova)