Učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća odata počast konjičkom heroju, Jasminu Guska

Desetu godišnjici od smrti rahmetli Jasmina Guske (23. 9. 2011. - 23. 9. 2021.). danas su obilježili njegova porodica, rodbina, prijatelji, saborci, predstavnici Općine Konjic sa načelnikom Osmanom Ćatićem, predstavnici lokalnih boračkih udruženja, Patriotske lige BiH, SDA, policije.

Imao je samo 58 godina, završio je konjičku gimnaziju i Veterinarski fakultet u Sarajevu. Bio je jedan od osnivača SDA u Konjicu i njen prvi generalni sekretar, na mjestu komandira Centra javne bezbjednosti proveo najteže ratne godine (septembar 1991.- juni 1994.) poslije čega je bio direktor Ribnjaka i radnik Veterinarske stanice.

U sudbonosnim danima za grad Konjic i državu Bosnu i Hercegovinu Jasmin je bio na čelu konjičkog MUP-a koji je prvi imao organizovane i naoružane jedinice, bio je član Patriotske lige, organizator otpora...

Skupu koji se okupio oko mezara rahmetli Jasmine Guske obratili su se dr. Rusmir Hadžihusejnović, dr. Sead Buturović, Rašid Bajić, general Sulejman Vranj, Omer Lavić i drugi.

Ispred Patriotske lige BiH obratio se njen predsjednik, general Sulejman Vranj koji je za portal Novikonjic.ba, rekao:

-       Došao sam da odam počast našem rahmetli Jasminu Guski koji je 2011. godine preselio sa ovoga svijeta, a iza sebe je ostavio suprugu Dijanu i brata Nijaza. Pečat samog Jasmina jeste djelo koje je ostavio iza sebe, djelo kojim je on na neki način dao pečat ovom gradu. Jasmina sam lično znao od 1991. godine, a imao sam priliku biti s njim i sa predsjednikom opštine, poštovanim gospodinom Rusmirom Hadžihusjenovićem. Imao sam priliku da ih upoznam i da vidim kada je riječ o Jasminu o kakvoj se ljudskoj gromadi radi. Ja sam ga tada doživio kao čovjeka stijenu. Bio sam u nekim problemima u tom gradu i pružio mi je pomoć i on i načelnik opštine. Doživio sam ga kao ljudsku gromadu, kao čovjeka od zanata, profesionalca.

Evo danas smo došli da ga se prisjetimo, da se prisjetimo njegovog životnog puta, da se prisjetimo njegovog oca rahmetli Ibrahima, majke Zejne, da se prisjetimo njegovog djetinjstva, školovanja, ljubavi, njegovog veterinarskog fakulteta koji je završio u Sarajevu. Da se podsjetimo i na ona vremena iz devedesetih godina kada je došlo do višestranačkih izbora, naš rahmetli Jasmin se opredjelio za jedinu u ono vrijeme državotvornu stranku, jedinu stranku koja je povela narod - stranku SDA i čiji je postao član te izabran za sekretara opštinskog odbora SDA i na toj dužnosti zatekao ga je rat. Znam da je Jasmin bio jedan od ljudi o kome je naš rahmetli predsjednik, Alija Izebegović imao vrlo visoko mišljenje i veliko povjerenje. Kasnije sve što se dešavalo kroz rat, njegov odnos prema ratu, odnos prema službi su pokazali da je predsjednik imao pravo što je Jasmina držao kao čovjeka od povjerenja.

Nažalost, njemu se desilo svašta nešto kao i mnogima nama, doživio je 1993. godine i jednu ljagu od ljudi koji su skloni da griješe, da zloupotebljavaju mjesto, poziciju, zakon. Doživio je neku vrstu torture, osude, a bilo mu je čak i suđeno. Naravno, oslobođen je od optužbi.

Vjerujem da on to nije lako preturio preko svojih leđa i da je to ostavilo traga na njegovo zdravlje. Pogotovo što mu je kao i mnogima od nas palo teško jeste da mi sami kao i on sam, da nas dojučerašnji agresori optužuju, hapse nas i traže da se procesuiramo nizašto evo i dan danas, a na stotine ratnih zločinaca u Srbiji živi i slobodno se kreće. Ja vjerujem da je ovo našem Jasminu bilo kap koja je prelila čašu kada je u pitanju njegovo zdravstveno stanje, da ga je izdalo njegovo srce i on nas je ostavio. - kazao je Vranj.

Konjic je grad - heroj čiji branioci su obarali agresorske avione i helikoptere, grad je ostao neosvojen, a pomagao je i drugima u oružju i ljudstvu, grad bogate ratne historije. Jasmin je bio među nekolicinom prvih patriota – branilaca Bosne i Hercegovine, nije mogao biti pošteniji ni čestitiji čovjek, čitav život živio je pošteno i skromno.

Kažu da biografiju grada pišu njegovi ljudi, svoj dio Jasmin je ispisao časno, a Konjic to treba znati i cijeniti.

Može biti slika sljedećeg: 6 ljudi, ljudi stoje, na otvorenom i stablo

 

Enver Nimanović / ANK-Novikonjic.ba

ocijeni
(3 glasova)