Privrednici i Otvoreni Balkan: Ko i koliko gubi u BiH zbog negativnog stava političara

Mini Schengen ili Otvoreni Balkan samo su neki od nekoliko naziva koji su dati ekonomskoj ideji s velikom političkom sjenom nad sobom. Politika je kod nas supustila palac, ali poslovna zajednica ima posve drugačije poglede.

Otvoreni Balkan politika je ocijenila je kao pokušaj Vučića za političku dominaciju nad Zapadnim Balkanom. Poslovni ljudi na drugoj strani, uopće se ne bave politikom, niti gledaju u tom smjeru.

Salem Ekmeščić vlasnik je kompanije EZ iz Busovače, koja se bavi proizvodnjom kućne hemije i ambalaže. On kaže kako njegova kompanija ima ogromne gubitke zbog neulaska naše zemlje u tzv. Otvoreni Balkan.

"Moje vozilo do Niša ide tri dana, a u predloženim okolnostima bi bilo sve za jedan dan za odlazak i povratak. Ovim su troškovi višestruko veći. Sad su još i okolnosti teže, jer za razliku od vremena kad je bio i za nas se borio gospodin Šarović (bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, op.a.), našu robu sanitarni inspektori tretiraju tako da nam otežavaju trgovinu i čine nas nekonkurentnim. U predloženim okolnostima ni tih kontrola na granicama ne bi bilo, jer bi se priznavale analize iz Bosne i Hercegovine", kaže Ekmeščić za Klix.ba.

Otvoreni Balkan eliminirao bi kriminal na granicama, dodaje on, kako kaže "lov ispod žita", koji sada vlada na prijelazima između dvije zemlje.

"Trenutno je na snazi jedna opća blokada trgovine u regiji. Siguran sam da bi moja kompanija za jednu godinu s otvorenim granicama za 30 posto povećala ukupnu prodaju", zaključuje on.

O važnosti Otvorenog Balkana za bh. ekonomiju često govori i ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Bosna i Hercegovina je mala otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama okruženja i Evropske unije, što pokazuje podatak da 73 posto cjelokupnog izvoza Bosne i Hercegovine odlazi prema zemljama članicama EU, a blizu 17 posto prema zemljama članicama ili potencijalnim članicama Otvorenog Balkana. Drugim riječima, na svakih 10 izvezenih maraka iz BiH, devet odlazi na ovo područje. Stavljajući političke razloge u stranu, Bosna i Hercegovina bi mogla očekivati dodatno jačanje trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zbog smanjivanja ili ukidanja barijera na granicama, ali ne treba zanemariti ni značaj jačih integracijskih veza", kazao je on.

Hadžić navodi kako je u zemlje članice i potencijalne članice Otvorenog Balkana u periodu 2014.-2019. stiglo 34 milijarde dolara direktnih stranih investicija, od čega je u BiH stiglo samo 8 posto ili 2,7 milijardi dolara.

"Ovaj region ima velikih problema i sa iseljavanjem stanovništva, gdje prednjači Bosna i Hercegovina, što se može dijelom usporiti kroz brže i zajedničko napredovanje ka Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina treba, ukoliko se odluči da pristupi Otvorenom Balkanu, zaštititi svoje interese i pokušati dobiti što veću korist za građane, privredu i društvo u cjelini", izjavio je on.

Otvoreni Balkan ili kako se ranije zvao Mali Schengen je ekonomska zona između Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina.


Klix.ba / E.N. / Novikonjic.ba

Salem Ekmeščić Faruk Hadžić mini Schengen Otvoreni Balkan

ocijeni
(0 glasova)