Čovječanstvo na Zemlji od danas živi “na kredit”: Došli smo do trenutka koji zabrinjava
Dan prekoračenja Zemljine zalihe simbolično obilježava dan u godini kada je čovječanstvo potrošilo više prirodnih resursa nego što Zemlja može regenerirati. Ove godine pada 30. jula.
Dan prekoračenja limita na Zemlji je otprilike uporediv s danom kada vaš bankovni račun pređe u prekoračenje. Ovaj dan označava trenutak u godini kada je čovječanstvo iscrpilo svoje prirodne resurse i živi “na kredit” od planete Zemlje.
U ovom trenutku, takozvani ekološki otisak koji ostavljamo na Zemlji kroz potrošnju prirodnih resursa poput drveta, ribe i obradivog zemljišta, kao i kroz emisiju plinova koji štete klimi, premašuje biokapacitet naše planete. To se odnosi na sposobnost da sami zamijenimo potrošene resurse ili da apsorbiramo CO2 koji se u atmosferu oslobađa fosilnim gorivima.
Razorne posljedice ove eksploatacije posebno su dramatične kod spaljivanja prašuma radi drveta, mineralnih resursa, a posebno poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Njemačke, oko 26,5 miliona hektara prašuma izgorjelo je širom svijeta u 2024. godini – gotovo tri četvrtine površine Njemačke.
Prema novoj studiji WWF-a (Svjetskog fonda za prirodu), krčenje šuma u amazonskoj prašumi može čak izazvati lančanu reakciju u kojoj krčenje šuma sve više narušava sposobnost šuma da se regeneriraju. Prašuma generira oko polovinu svoje vode putem transpiracije. Manje drveća znači manje kiše – a samim tim i manje drveća, zaključuje studija.
Situacija u vezi s globalnim ribljim zalihama je također teška.
Prema UN-u, udio ribljih zaliha klasifikovanih kao “prekomjerno izlovljenih” porastao je s deset posto 1974. na više od 50 posto 2021. godine. Dok ribogojilišta sada mogu djelimično zadovoljiti brzo rastući apetit čovječanstva za ribom, zabrane ribolova na nekim ozbiljno ugroženim zalihama se često ne provode. Na primjer, bakalar i haringa se i dalje mogu loviti u Baltičkom moru, iako su, prema Greenpeaceu, zalihe već drastično smanjene.
Za razliku od vode potrebne za regeneraciju ribljih zaliha, ukupna potrošnja ili smanjenje slatke vode ne uzima se u obzir u Danu prekoračenja zaliha na Zemlji. Međutim, slična slika se pojavljuje i ovdje: najnoviji izvještaj UN-ovog univerziteta o toj temi više ne govori o “prekoračenju računa”, već o “bankrotu”.
Rijeke nose sve manje vode, a vodostaj više od polovine velikih svjetskih jezera opao je od početka 1990-ih.
Sedamdeset posto glavnih svjetskih rezervoara podzemnih voda također pokazuje stalan pad kao rezultat prekomjerne ekstrakcije vode, na primjer, za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Tamo gdje nivo podzemnih voda padne, tlo se također sliježe i potom može apsorbirati manje vode. To se već dogodilo na površini od šest miliona kvadratnih kilometara, što odgovara pet posto svjetske kopnene površine.
Od ranih 1970-ih, kada je Dan prekoračenja Zemljine temperature padao krajem decembra, značajno se pomjerio ranije u kalendaru. Međutim, može se primijetiti da pomjeranja postaju sve manja. U posljednjih 20 godina, svi dani su se događali u rasponu od četiri i po sedmice.
klix.ba
