Almir Karkelja: Planina ne oprašta greške, iskustvo nije garancija sigurnosti

Planinarenje posljednjih godina postaje jedan od najpopularnijih načina provođenja slobodnog vremena. Sve više ljudi vikende provodi u prirodi, istražujući planinske staze i osvajajući vrhove. Svaki uspon donosi novu priču, a svaki korak prema vrhu osjećaj slobode koji je teško opisati riječima.

Za jedne je planinarenje rekreacija i bijeg od svakodnevnog stresa, dok drugima preraste u način života. Ljubav prema planinama, želja za pomicanjem vlastitih granica i doza adrenalina postaju pokretač novih izazova. Mnogi planinari reći će da svaki osvojeni vrh predstavlja ostvarenje jednog životnog sna.

Ipak, koliko god planine bile lijepe i privlačne, one istovremeno zahtijevaju veliko poštovanje. Nepredvidive vremenske prilike, zahtjevni tereni i samo jedan pogrešan korak mogu imati ozbiljne posljedice. Nažalost, u Bosni i Hercegovini je proteklih godina zabilježeno na desetine nesreća sa smrtnim ishodom na planinama.

O tome koliko odlazak u planine može biti izazovan i s kakvim se situacijama susretao tokom brojnih akcija spašavanja, za Hayat.ba govorio je Almir Karkelja, načelnik Gorske službe spašavanja (GSS) Prenj.

Zapravo mogu reći da nema pravila. Imali smo slučajeve veoma iskusnih planinara i instruktora koji su se povrijedili, ali i potpunih amatera koji su doživjeli nesreću. Bilo je lakših i težih povreda, a nažalost i slučajeva sa smrtnim ishodom. Dakle, nije uvijek presudno neiskustvo. Tu su procjena, fizičko i psihičko stanje planinara, vremenski uslovi i brojni drugi faktori koji mogu uticati na to da li će doći do nesreće, kaže Karkelja.

Boravak u prirodi i planinama donosi brojne zdravstvene i psihološke koristi, zbog čega planinski turizam u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi rast. Međutim, s povećanjem broja planinara raste i broj intervencija Gorske službe spašavanja.

U posljednjih nekoliko godina imali smo mnogo zahtjevnih akcija, čak i na planinama koje mnogi smatraju pitomim, poput Visočice. Sjetimo se prošlogodišnje akcije izvlačenja stradalog lovca, kada helikopter nije mogao doći, pa smo morali organizovati izuzetno zahtjevnu kopnenu evakuaciju. Imali smo i slučaj hrvatskog planinara koji je poginuo na Visočici, kao i brojne akcije potrage na Prenju nakon naglih promjena vremena. Svaka situacija je drugačija, ali GSS Prenj, kao i sve ostale stanice u Bosni i Hercegovini, uvijek daje maksimum kako bi pomogao unesrećenima, ističe naš sagovornik.

Karkelja se osvrnuo i na veliku tragediju koja je pogodila bosanskohercegovačku planinarsku zajednicu na Elbrusu, gdje je život izgubilo pet bh. planinara.

Svi smo potreseni ovom tragedijom. Gubitak pet ljudskih života velika je nesreća, bez obzira na to gdje se dogodi, a kada stradaju ljudi kojima su planine bile ljubav i način života, to posebno pogađa cijelu planinarsku zajednicu i sve nas u Gorskoj službi spašavanja. Elbrus tehnički nije među najzahtjevnijim planinama, ali je izuzetno opasan zbog velike nadmorske visine, jakih vjetrova i naglih promjena vremena. Slične vremenske prilike imamo i na Prenju, gdje se sudaraju kontinentalna i mediteranska klima. Upravo zbog toga na Prenju bilježimo veliki broj povreda i tragičnih događaja. Učestvovali smo u brojnim teškim evakuacijama povrijeđenih i stradalih osoba, a naš cilj je da nikada nikoga ne ostavimo u planini. Svaka osoba je nečiji član porodice i neko je čeka da se vrati kući, naglašava Karkelja.

Prema njegovim riječima, najveći broj nesreća događa se u proljetnim i zimskim mjesecima.

U proljeće veliki broj ljudi kreće u planine, dok zimi mnogi potcijene zahtjevnost zimskih uslova. Misle da je ista staza jednako sigurna kao i ljeti, a zaboravljaju da snijeg, led i niske temperature u potpunosti mijenjaju uslove na terenu. Tada dolazi do precjenjivanja vlastitih sposobnosti, fizičke spreme i znanja, što često završava nesrećama“, upozorava on.

Govoreći o usponima na najviše svjetske vrhove, Karkelja ističe da oni predstavljaju potpuno drugačiji izazov.

Na visokim planinama riječ je o sasvim drugačijim okolnostima. Nepoznavanje planine, klimatskih uslova i uticaja velike nadmorske visine na ljudski organizam može imati ozbiljne posljedice. Organizam mora proći proces aklimatizacije, a upravo taj faktor često pravi razliku između uspješnog uspona i tragedije.

Na kraju razgovora Karkelja je uputio nekoliko važnih savjeta svim ljubiteljima planina.

Odlazak u planine može biti predivna avantura, ali sigurnost uvijek mora biti na prvom mjestu. Nikada ne treba ići sam, potrebno je obavijestiti nekoga o planiranoj ruti i vremenu povratka, ponijeti dovoljno vode i hrane, odgovarajuću odjeću i obuću, napunjen mobilni telefon te prije polaska provjeriti vremensku prognozu. To su osnovna pravila koja mogu spasiti život i omogućiti da se svaka planinarska tura završi lijepim uspomenama, zaključio je Karkelja.