Kada se spomene autizam, mnogi i danas zamišljaju dijete koje teško komunicira s okolinom i kojem će cijeli život biti potrebna pomoć. Međutim, stručnjaci godinama upozoravaju da je riječ o poremećaju iz spektra, što znači da se autizam može ispoljavati na veoma različite načine. Upravo zbog brojnih predrasuda mnoge osobe svoju dijagnozu godinama skrivaju, pa čak i kada postanu svjetski poznate.
Posljednjih godina sve više javnih ličnosti otvoreno govori o tome da su na spektru autizma ili da im je ranije dijagnosticiran Aspergerov sindrom, koji se danas smatra dijelom poremećaja iz spektra autizma. Njihove priče doprinijele su boljem razumijevanju ovog neurorazvojnog stanja i razbijanju stereotipa.
Od Holivuda do svjetskih pozornica
Jedan od najpoznatijih primjera je oskarovac Entoni Hopkins (Anthony Hopkins), koji je otkrio da mu je Aspergerov sindrom dijagnosticiran u odrasloj dobi. U više intervjua govorio je da mu upravo način na koji razmišlja pomaže u analizi likova koje tumači.
Švedska klimatska aktivistica Greta Tunberg (Greta Thunberg) autizam opisuje kao svoju “supermoć”. Kako je izjavila za BBC, upravo joj sposobnost snažne koncentracije i fokusiranosti pomažu da istraje u borbi za klimatske promjene.
Milijarder Ilon Mask (Elon Musk) tokom gostovanja u emisiji Saturday Night Live 2021. godine rekao je da ima Aspergerov sindrom, ističući da drugačije razmišlja i komunicira od većine ljudi.
Britanska pjevačica Suzan Bojl (Susan Boyle), koja je preko noći postala svjetska senzacija nakon nastupa u emisiji Britain's Got Talent, dijagnozu je dobila tek u odrasloj dobi. Za The Guardian je izjavila da joj je to pomoglo da bolje razumije sebe i izazove s kojima se suočavala tokom života.
Autizam ne određuje nečije mogućnosti
Zvijezda serije The Last of Us Bela Remzi (Bella Ramsey) ove godine je otkrila da se nalazi na spektru autizma. Rekla je da joj je dijagnoza donijela veliko olakšanje jer je konačno dobila odgovor na pitanja zbog čega se oduvijek osjećala drugačije.
Glumac Den Ejkrojd (Dan Aykroyd), poznat po filmovima Ghostbusters, još ranije je govorio o tome da mu je dijagnosticiran Aspergerov sindrom te da su njegova posebna interesovanja oblikovala dio njegove karijere.
Američka glumica Deril Hana (Daryl Hannah) još je kao dijete dobila dijagnozu autizma. U više intervjua govorila je kako joj je javni nastup dugo predstavljao veliki izazov, ali da nije dozvolila da je to spriječi u ostvarivanju glumačke karijere.
Britanski televizijski voditelj i prirodnjak Kris Pekam (Chris Packham) jedan je od najglasnijih zagovornika osoba iz spektra autizma. Često ističe da društvo treba prilagoditi različitim ljudima, a ne očekivati da se svi uklapaju u isti obrazac ponašanja.
Prema podacima organizacije Autism Speaks i britanskog National Autistic Societyja, osobe iz spektra autizma mogu imati izuzetne sposobnosti u oblastima poput matematike, muzike, umjetnosti, informatike ili nauke, ali samo ako dobiju odgovarajuću podršku i priliku da razviju svoje potencijale.
Najveća prepreka često nisu autizam, već predrasude
Stručnjaci sve češće naglašavaju da autizam nije bolest koju treba “izliječiti”, već neurorazvojno stanje. Svaka osoba iz spektra je drugačija, zbog čega se često koristi rečenica: “Ako ste upoznali jednu osobu s autizmom, upoznali ste samo jednu osobu s autizmom.” Dakako, poznate zvijezde ili biznismeni sa autizmom imaju njegove blaže oblike, ali bez podrške društva i takva stanja mogu biti prepreka za razvoj.
Dok se u razvijenim zemljama sve više govori o uključivanju osoba s autizmom u obrazovanje, tržište rada i javni život, u Bosni i Hercegovini stvarnost je često drugačija. Mnoge porodice i dalje se suočavaju s nerazumijevanjem okoline, a neka djeca ostaju gotovo nevidljiva za sistem. Umjesto da se njihove sposobnosti prepoznaju i razvijaju kroz kvalitetnu podršku u vrtićima, školama i stručnim centrima, roditelji su često prepušteni sami sebi.
Tako doktorica Amra Ibralić, izvršna direktorica organizacije EDUS – Edukacija za sve, koja godinama radi s djecom iz spektra autizma ističe u svojim nastupima da su roditelji često izuzetno brižni, ali da je potrebno razviti system podrške.
-Najvažniji korak za postizanje boljih rezultata je kontinuirana podrška od najranije dobi. Za dio osoba ta podrška potrebna je tokom cijelog života, zbog čega je neophodno razvijati sistemske usluge, a ne oslanjati se isključivo na porodice – rekla je Ibralić i istakla da dio stručnjaka i civilni sektor vode veliku borbu na tom polju.
Upravo zato priče svjetski poznatih glumaca, muzičara, naučnika i aktivista imaju dodatnu vrijednost. One pokazuju da autizam nije prepreka za uspjeh, ali i podsjećaju da talenat ne zavisi od dijagnoze, nego od prilike koju društvo pruži. Bosna i Hercegovina još uvijek nema sistem koji dosljedno prepoznaje i razvija potencijal djece iz spektra autizma, a najveći gubitnik zbog toga nije samo ta djeca, već i cijelo društvo koje ostaje uskraćeno za njihov doprinos.
