Kako je Bosanac Vedad Fazlić sačuvao bosanski jezik u dijaspori
Uspjeh se često mjeri titulama i velikim kompanijama, ali najvažnije životne priče ponekad nastanu daleko od poslovnih kancelarija. Tako je bilo i sa Vedadom Fazlićem, rođenim u Višegradu, koji je nakon uspješne međunarodne karijere pokrenuo projekat iz sasvim ličnog razloga – da sačuva bosanski jezik u svojoj porodici.
Školovao se u Danskoj, Velikoj Britaniji i Singapuru, a profesionalni put gradio je u svjetskim kompanijama poput Novo Nordiska i Bayera, gdje je vodio međunarodne projekte digitalne transformacije i upravljanja globalnim lancima snabdijevanja. Danas vodi vlastitu konsultantsku kompaniju, ali upravo ga je roditeljstvo odvelo u potpuno drugačijem smjeru.
Sa suprugom Ninom, Njemicom koju je upoznao tokom studija u Singapuru, odlučio je da njihova djeca odrastaju uz tri jezika – bosanski, njemački i danski. Međutim, nakon preseljenja u Njemačku bosanski je sve više potiskivan iz svakodnevnog života.
Prelomni trenutak dogodio se kada je primijetio da njegova kćerka sve češće izbjegava razgovore na bosanskom jeziku, ne zato što to nije željela, već zato što joj je bilo lakše izraziti se na njemačkom. Tada je shvatio da nije ugrožen samo jezik, već i dio porodične i kulturne veze koju djeca imaju sa Bosnom i Hercegovinom.
Porodica je pokušala pronaći školu bosanskog jezika i kvalitetne online programe, ali rješenja gotovo da nije bilo. Upravo iz tog iskustva 2020. godine nastala je ideja za Tako Lako – online program posebno osmišljen za djecu koja odrastaju u dijaspori.
Uz pomoć stručnjaka razvijen je moderan kurikulum prilagođen djeci koja žive širom svijeta, jer, kako kaže Fazlić, dijete koje odrasta u Minhenu, Kopenhagenu ili Čikagu ne uči bosanski na isti način kao dijete u Sarajevu ili Mostaru.
Danas program okuplja više od 500 djece iz više od 20 zemalja, a iza svake prijave krije se porodica koja želi sačuvati jezik, identitet i vezu sa domovinom.
Za Fazlića je jezik mnogo više od sredstva komunikacije. Kroz njega djeca upoznaju vlastitu kulturu, razumiju porodične priče, razgovaraju s nanama i djedovima bez prevodioca i grade osjećaj pripadnosti.
Priča o projektu Tako Lako zato nije samo priča jedne porodice. Ona govori o izazovima s kojima se suočavaju hiljade bosanskohercegovačkih porodica u dijaspori i podsjeća da se identitet najlakše čuva upravo kroz jezik koji prenosimo budućim generacijama, istakli su iz Fondacije budućnosti u BiH.
