Četiri dana nakon što se mali avion zabio u najviši neboder u Pekingu, okolnosti nesreće i dalje su nepoznate, dok kineske vlasti o incidentu gotovo da nisu objavile nikakve informacije.
U nesreći, koja se dogodila u petak, poginuo je pilot, jedina osoba koja se nalazila u letjelici, dok je još 13 osoba povrijeđeno. Avion je udario u 109-spratni neboder CITIC Tower, ostavivši vidljiva oštećenja na fasadi objekta.
Jedino zvanično saopćenje kineskih vlasti bila je kratka objava od svega 60 riječi u državnom listu Beijing Daily, u kojoj su potvrđene osnovne činjenice o nesreći.
Snimci uklonjeni s interneta
Nedugo nakon nesreće, dramatični videosnimci udara aviona uklonjeni su s kineskih društvenih mreža, a fotografije nebodera, čak i one koje nisu povezane s incidentom, također su nestale s interneta.
Prema navodima nekoliko kompanija iz sektora civilnog zrakoplovstva, vlasti su privremeno obustavile letove lakih aviona širom zemlje. Međutim, predstavnici tih kompanija odbili su govoriti o razlozima odluke, navodeći da su dobili instrukcije da ne komentarišu slučaj.
Kako je avion uopće dospio do centra Pekinga?
Nesreća je izazvala brojna pitanja jer se dogodila svega nekoliko kilometara od Zhongnanhaja, kompleksa u kojem se nalaze sjedište Komunističke partije Kine i rezidencije najviših državnih zvaničnika.
Peking ima jednu od najstrožih kontrola zračnog prostora na svijetu, uključujući stalnu zonu zabrane letenja iznad političkog centra grada.
Stručnjaci smatraju da incident predstavlja ozbiljan sigurnosni propust.
Analitičar Bill Bishop opisao je događaj kao “veliki sigurnosni proboj”, ističući da je avion mogao završiti i u kompleksu Zhongnanhai, što bi predstavljalo ozbiljan udarac sigurnosnom sistemu kineske prijestolnice.
Raymond Kuo iz Chicago Council on Global Affairs smatra da su mogući uzroci nesreće pilotska greška ili tehnički kvar, ali ne isključuje ni mogućnost da je let bio namjeran.
Moguće posljedice za sigurnosni aparat
Avion koji je učestvovao u nesreći bio je dvosjed Aurora SA60L, jednosjedni laki avion kineske proizvodnje namijenjen turističkim letovima, zračnom fotografiranju i rekreativnom letenju.
Pojedini analitičari povukli su paralelu s događajem iz 1987. godine, kada je njemački pilot Mathias Rust malim avionom sletio na Crveni trg u Moskvi, razotkrivši ozbiljne slabosti tadašnjeg sovjetskog sistema protuzračne odbrane.
Smatraju da bi i u Kini ovaj incident mogao dovesti do smjena pojedinih sigurnosnih zvaničnika, jer je pokazao da je mala letjelica uspjela ući u jedan od najzaštićenijih zračnih prostora na svijetu.
Dok istraga traje, kineske vlasti nisu objavile nove detalje o uzroku nesreće, a cenzura informacija i dalje potiče brojne špekulacije o tome kako je do incidenta uopće moglo doći.
