Vozni red – Podveležje! Mala moja ti se ne uznosi, potkovan konj može da obosi!
Svi znaju da se podno planine Velež nalazi grad Mostar i visoravan Podveležje, ili je obrnuto kako god! Ovo krševito i bezvodno područje istočno od Neretve sastavljeno od 7 sela obiluje tradicionalnim kamenim čatrnjama, tumulima i gradinama. Poznato po bogatoj istoriji, surovoj klimi te prekrasnim vidicima na mostarsku kotlinu.
O Podveležju su pisali mnogi, neki dobro a poneki i kako ne treba. Tvrtko Kanaet, bosanskohercegovački geograf i rođeni banjalučanin, doktorirao je na temu Podveležja i Podveležaca 1953. godine. Ova antropogeografska studija detaljno analizira ovaj prostor, uključujući stanovništvo, naselja, istoriju, gospodarske te etnografske prilike, i služi kao ključan izvor za poznavanje tog područja.
Ovdje morate stupiti nogom da bi shvatili
Međutim da bi ste upoznali Podveležje i sve što na njemu, a pod Veleži obitava morate stupiti nogom na to sveto tlo, čak se i jedan brežuljak iznad njega zove Svetigora, nekad je to bila austro-ugarska utvrđena vojna postaja na 877 metara nadmorske visine. Podignuta nakon austro-ugarske okupacije BiH, jer je Mostar bio pozadinsko uporište i imao čak 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH!
Naravno nisu to pedantni Habsburgovci radili što su voljeli ovaj prostor i narod, kod gradnje nisu ni angažirali lokalno stanovništvo. Činili su to isključivo radi potreba pristupa i obilaska ove vojne postaje, te onih na Merdžan glavi (802 m) i Guberači (624 m), ali i radi eksploatacije drvne građe. Da bi ste se popeli na vrh Veleži, (svi stanovnici na planini Velež i u Podveležju znaju da je Velež ženskoga roda, i da ima samo dva padežna oblika: Velež za nominativ, a za ostale padeže Veleži), morate proći ovim putem prema selu Šipovac.
Kakav pastir, takvo stado: Bh. uzgajivači između tradicije i trendova
Na vrhu Brasina se nekad nalazio objekat RTV i vojni relej koji je u ratu potpuno uništen. Plato Podveležja je prilično velik, bezvodan kraški teren sa svojim specifičnostima i neprestanim tragovima ljudske borbe za život. Poznato je da je prvi zakon u prirodi prilagodljivost, ovdje se na svakom koraku mogu vidjeti tragovi egzistencijalne adaptacije i borbe za opstanak.
Ovdašnji žilavi narod vazda je držao blago, drži ga i danas, prkoseći logici lagodna života. Kakav je život nekada bio govori i pjesma ovdašnjih ljudi “burazeru brzo se obuci, u alašu udarili vuci”!
Upoznajte rodnu grudu
Ovce i konji Podveležja su tipični primjer prirodne selekcije nastale u ovome ljutom kršu. Kao vrsni uzgajivači konja, Podveležci su doprinijeli tome da se najznačajniji tip, uz glasinačkog bosanskog brdskog konja, nazove upravo podveleški konj, manji rastom od svoga rođaka, ali žilav i izdržljiv kao da je od kamena klesan.
Spuštajući se ka Mostaru, razmišljam često o pitanjima kad okačim slike za kakav story sa svojih putešestvija, “gdje si ono bio!?, baš je lijepo” i sl. Kako je mudri Ibn Batuta rekao “putovanja nas prvo ostave bez riječi, onda nas pretvore u pripovjedača!”
Dragi ljudi prije nego uplatite kakvo egzotično putovanje, upoznajte rodnu grudu, i doći će te do zaključka da vam treba još jedan život da sve vidite i dušom upijete!
