Ranije su predstavnici vlasti predvođeni kadrovima SDP-a najavljivali otvaranje međunarodnih predstavništava koji bi promovirali bh. namjensku industriju, samo da bi se ona u posljednje vrijeme suočila sa ogromnom krizom.
Početkom 2024 godine američki investitor stekao je udjele u vlasništvu kompanija vojne industrije u BiH Pretis i Binas. Trebalo je to označiti novi investicioni ciklus koji bi u konačnici unaprijedio poslovanje ove dvije kompanije finansijskom injekcijom od oko 18 miliona KM novca privatnih dioničara, vlasnika investicionih fondova. Kompanije Pretis i Binas godinama su bilježile uspjehe, pa se očekivalo da će se dogoditi još veći napredak domaće namjenske industrije djelovanjima stranih investitora.
No, odjednom preokret.
Američki investitori su tvrdili da ne postoji dovoljno transparentnosti u radu zbog uskraćivanja finansijskih izvještaja te ne postojanja mogućnosti da se napravi vanjska revizija rada kompanije za koju su tvrdili da je unaprijed bila dogovorena.
Tako je sredinom 2025. godine čak i bivši američki državni sekretar Mike Pompeo potpisao pismo koje je bilo upućeno premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću. U pismu su tada tvrdili da je problem u menadžmentu te da vrh kompanije Pretis nije dorastao zadatku. Jedno pismo upućeno je i ministru energetike, rudarstva i insudstrije Vedranu Lakiću te se u njemu sugeriralo da bi nedostatak kooperacije moglo dovesti i do obavještavanja Ministarstva odbrane SAD-a te State Departmenta čime bi to pitanje postalo političko.
Radilo se o problemu u isporuci proizvoda, iako je vlasnik kompanije tvrdio da se u BiH ušlo nakon ozbiljne analize tržišta te zbog historije domaće namjenske industrije i njene infrastrukture. Tako kompanija Reglus sada ima 41 posto udjela u kompaniji Pretis te 25 posto u kompaniji Binas.
Predstavnik američke kompanije Akos Horvat govorio je o onome za što tvrdi da su malverzacije u namjenskoj industriji u Bosni i Hercegovini te je direktno prozvao ministra Lakića, Heleza te premijera FBiH Nermina Nikšića tvrdeći da se u očiglednom padu poslovanja namjenske proizvodnje radi o političkom zapošljavanju i institucionalnim blokadama.
Javnost je najviše iznenadila činjenica da je Abas Mandžuka, odnedavno smijenjen direktor Binasa, kojeg cijene američki investitori, skonjen sa čelne pozicije u kompaniji iako je on tokom samo jedne godine ostvario profit od preko 40 miliona KM, zbog čega Binas ukupno posjeduje 60 miliona operativnih sredstava.
Horvat tvrdi da je vlast u tih 60 miliona KM vidjela priliku da novac iskoristi za izbornu kampanju.
– Oni su tražili od Mandžuke da uzme 60 miliona i da to posudi Pretisu kako bi oni mogli isplatiti plate radnicima. Taj novac nikada ne bi vratili fabrici da im je Mandžuka dao. I ministar Zukan Helez također je vršio pritisak na njega da zaposli 200 osoba odmah sada prije izbora i to je vjerovatno određeni broj glasova koje bi dobio tom mjerom – tvrdio je Horvat tokom gostovanja u emisiji Istraga sedmice.
Odmah nakon toga zabilježen je pad na berzi kompanije Pretis, a javnost ostaje bez odgovora o tome šta se zapravo događa sa vojnom industrijom u BiH?
Dok neki tvrde da je dio proizvodnje izmješten iz države, ni resorni ministar niti premijer nisu smatrali da treba objasniti javnosti u kakvom je stanju vojna industrija kao potentan dio bh. industrije koji generira hiljade radnih mjesta te ogromne prihode.
U odsustvu transparentnih informacija i konkretnih poteza vlasti, namjenska industrija, koja zapošljava hiljade radnika i generira značajne prihode, ulazi u fazu neizvjesnosti čije posljedice mogu biti dugoročne i teško popravljive.
Izvoz bh. namjenske industrije tokom 2025. godine iznosio je 500 miliona KM bez obzira na povećanje carinskih tarifa na 30 posto od strane Sjedinjenih Američkih Država za robu iz BiH.
Portal Washington Reporter ranije je tvrdio da bi naša zemlja mogla postati globalni centar za proizvodnju municije, pa čak i za NATO, pozivajući se na tvrdnje zvaničnika Pentagona da se o BiH u kontekstu proizvodnje naoružanja govori zbog njene geostrateške pozicije te tradicije namjenske industrije.
Pretis je tada opisan kao kompanija koja je u proizvodila i do milion artiljerijskih granata godišnje, a plan američkih investitora je bio da se kompanije namjeske industrije Pretis, Binas, GINEX, Igman i BNT uvežu u lagan proizvodnje municije po NATO standardima.
Naša zemlja kretala se ka liderskom pozicioniranju u proizvodnji naoružanja jer je tokom prošle godine ostvarila rekordan prihod, iako su iz Vanjskotrgovinske komore BiH u analizi istakli kako rast ima snažan kratkoročni efekat na ukupni izvoz jer je riječ o sektoru koji je izuzetno osjetljiv na sigurnosne okolnosti. Iz Vlade FBiH su ranije isticali da su izazovi kompanija namjenske industrije vezani za poremećaje u lancima snabdijevanja te činjenice da “neko” namjerava preuzeti vlasništvo nad kompanijama od FBiH.
Za sada, cijela vojna industrija i njena problematika u BiH suštinski su obavijeni velom tajne, a niko ne smije govoriti o razlozima zašto se tako potentna industrijska grana nalazi u rascjepu između neadekvatnog upravljanja i potencijalnog otuđenja.
