„Vejsil Ćurčić je prvi Sarajlija, Bosanac i Hercegovac koji je završio studij arheologije u Beču i stekao zvanje arheologa. Osim toga, prvi je koji je uveo fotografsku dokumentaciju u arheološku nauku kod nas, čime postavlja temelje savremene metodologije istraživanja, a ujedno je i prvi koji je napisao monografiju o stećcima. Nažalost, nepravedno je decenijama ostao u sjeni drugih ne tako značajnih istraživača“, istakao je na današnjoj promociji monografije „Mene domaćeg sina – Vejsil Ćurčić, prvi bosanskohercegovački arheolog“, autor prof. dr. Adnan Kaljanac.
Promocija monografije održana je u organizaciji Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta i Muzeja Sarajeva, uz prisustvo velikog broja učenika, studenata i istaknutih predstavnika akademske i naučne zajednice.
Promociju je otvorio akademik Muris Čičić, predsjednik ANUBiH koji je rekao da „monografija predstavlja treću završnu knjigu trilogije autora Adnana Kaljanca i ovo je djelo po obimu i dokumentarnosti jedinstvena u historiji naše nauke.“
Moderator promocije dopisni član akademije Blagoje Govedarica, direktor Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH istakao je da „ovo djelo ne samo da doprinosi našoj akademskoj zajednici, već pomjera granice u razumijevanju nastanka i razvoja arheološke nauke u BiH“.
Monografija donosi rezultate višegodišnjeg istraživanja zasnovanog na arhivskoj građi i ličnoj zaostavštini, te sistematski rekonstruira naučni rad Vejsila Ćurčića, čiji je doprinos dugo ostao nedovoljno prepoznat u historiografiji.
„Arhivska dokumentacija nedvosmisleno pokazuje da je Ćurčić izvodio ključna iskopavanja, uključujući Donju Dolinu, gdje su otkriveni monoksili koji danas predstavljaju jedne od najznačajnijih arheoloških nalaza u Bosni i Hercegovini“, naglasio je prof. Kaljanac.
Poseban segment njegovog rada odnosi se na razvoj istraživačkih metoda, uključujući i ranu primjenu zračnog snimanja arheoloških lokaliteta u periodu između 1925. i 1940. godine.
„Riječ je o izuzetno ranom i dugotrajnom projektu zračnog dokumentovanja lokaliteta, za koji nisam uspio pronaći paralelu u tadašnjoj evropskoj arheološkoj praksi, uzmemo li u obzir da zračna fotografija u svjetskoj arheologiji zaživljava tek nakon Prvog svjetskog rata“, istakao je autor.
Uprkos svim navedenim doprinosima, Ćurčićevo ime ostalo je marginalizirano u naučnoj literaturi istakli su nekoliko puta i promotori monografije prof. dr. Amra Šačić Beća i prof. dr. Adnan Busuladžić.
„Svi mi smo učili ko su bili prvi arheolozi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a niko nije rekao da je 1881. godine Vejsil Ćurčić postao drugi uposlenik – arheolog u Zemaljskom muzeju BiH. Mnogi su dobili svoje spomenice, časopise i knjige, a Vejsil to tek sada dobija“, istakla je prof. dr. Amra Šačić Beća, dok je prof. dr. Adnan Busuladžić istakao značajnu ulogu Vejsila Ćurčića u spašavanju Hagade koja je „bila evidentna, ali je sada dobila pravo mjesto, jer su Derviš Korkut i Vejsil Ćurčić samo u par minuta uspjeli spasiti Hagadu od Nijemaca. Osim toga Ćurčić je bio zaslužan za dovlačenje Zgoščanskog i ostalih stećaka u Botanički vrt Zemaljskog muzeja BiH. Ova monografija je omaž čovjeku koji je živio čudna i teška vremena i kojem nije data zahvalnost i značajna uloga koju je zaslužio“, zaključio je prof. dr. Busuladžić.
Govoreći o značaju ove monografije, autor ističe da se njome otvaraju i šira pitanja odnosa prema naučnoj istini i interpretaciji prošlosti.
Monografija sadrži i nekoliko zanimljivih crtica iz Vejsilovog života, poput činjenice da je pripadao prvoj generaciji Prve gimnazije u Sarajevu, te da je na ekskurziju sa svojim razredom krenuo pješke od Sarajeva do Neuma.
Samoj promociji monografije prisustvovao je i unuk Vejsila Ćurčića, Danimir Darko Ćurčić koji je, kako je rekao, još kao dječak sa svojim dedom šetao Zemaljskim muzejom BiH, a da je priču o dedi prvo podijelio sa novinarkom Edinom Kamenicom zahvaljujući kojoj je šira javnost saznala o značaju i djelu njegovog dede, pa se prisjetio i naslova tog teksta koji je glasio „Uvijek drugi, nikad prvi“. O isksutvu pisanja o Vejsilu Ćurčiću govorila je i novinarka Edina Kamenica, a cijelu promociju pogledajte na YT kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
