Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović predložio je da se izvrši pritisak na visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) koji je nametnuo odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, da tu odluku povuče.
Čović je upitao ministra pravde BiH Davora Bunozu s kojim problemima se suočavaju lokalne samouprave u vezi pitanja državne imovine i postoje li pravne posljedice, podsjetivši na sudske procese koji su u toku.
Bunoza je izjavio da je nedavno održao sastanak sa predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH, koji dolaze iz raznih političkih stranaka te da je, kako kaže, “blago rečeno ostao šokiran s onim što su mu rekli”.
– Konkretno, problemi sa kojima se susreću zbog nedostatka regulacije u vezi državne imovine su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost gradnje objekata, stambenih objekata, bolnica, cesta i sl. Sve to je faktički zaustavljeno, iako su općine i gradovi uvijek imali raspolaganje i pravo na upravljanje građevinskim zemljištem, što im je čak i garantovano Ustavom bivše države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije član 80, a što se navodi i u odluci Ustavnog suda BiH U4 kroz 20. I danas je upitno da li mogu ostvariti uopće to pravo – izjavio je Bunoza pred delegatima, dodavši da izmjenama i dopunama zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, nametnutim od strane visokog predstavnika zabrana je proširena na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Sudski postupci
– Ono što posebno zabrinjava jeste da je pravobraniteljstvo u posljednje tri godine pokrenulo odnosno ima aktivne sudske postupke po pitanju državne imovine i to samo na području Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu informaciju sam dobio od VSTV, ali mi informaciju nisu dostavili iz pravobraniteljstva, odnosno rekli su da ne mogu to navesti – kazao je ministar Bunoza.
Istakao je kako su posljedice štetne i da, pored izgubljenih investicija, razvoja, postoje investitori koji su na temelju valjanih dozvola ulagali u investicije, a u eventualnim sudskim postupcima su im retroaktivno te dozvole poništene. Bunoza dodaje kako postoje opasnosti da se uskoro pokreću postupci za naknadu štete, te da ne treba zaboraviti da su nedavno isplatili 110 miliona maraka štete.
– To je bio investitor koji nije uložio ni jednu marku, a šta će se tek desiti sa onim investitorima koji su u dobroj vjeri ulagali milione – kaže Bunoza.
Osigurana sredstva
Naveo je kako u jednoj od lokalnih zajednica imaju osigurana sredstva za izgradnju bolnice, ali se boje, jer ne znaju kakva je praksa u vezi gradsko-građevinskog zemljišta.
– I sada umjesto da grade bolnice, zapravo plaćaju penale na neiskorišteni novac. Sasvim je jasno da je rješenje donošenje zakona na državnom nivou koje bi reguliralo pitanje državne imovine, u skladu s uputama Ustavnog suda BiH na način da se državna imovina mora zakonski urediti, raspodijeliti u skladu ustavnim nadležnostima države, entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, čime će se stvoriti ustavna imovinska harmonija i pravna sigurnost u pravnom prometu. Međutim, ukoliko ne postoji politička volja, kao što nažalost ne postoji, jedino rješenje logično koje se nameće jeste da onaj koji je nametnuo zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom zapravo izda svoje autentično tumačenje, pogotovo u pogledu gradskog zemljišta. Ja ću napomenuti da i međunarodni izvještaji i jučerašnje izvještaj Vijeća Evrope jasno ukazuju da je ovo ogroman problem za razvoj u BiH – istakao je Bunoza.
Čović je nakon toga istakao kako smatra da se ništa posebno neće desiti na ovakav način vezano za državnu imovinu, a ona, kako kaže, nadilazi sve probleme o kojima mi pričamo zadnje četiri godine.
Milijarde maraka
Poručio je da se tu ne radi o milionima maraka, nego o milijardama maraka samo u prostoru Federacije Bosne i Hercegovine i jednako je pokriven svaki dio Federacije Bosne i Hercegovine.
– S te strane, ja sam uvjeren da čak i ni to dodatno tumačenje onoga koji nametnuo tu odluku, evo neću ga ni spomenuti ovdje, neće biti dostatno i razvlačit će se kao što ne postoji politički ambijent da mi donesemo takve adekvatne zakone. Da je postao donijeli bi ga zadnjih 20 godina. S te strane, ja bih predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova rješenja da ih povuče, da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se, da se može u nju investirati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon – poručuje Čović.
