Trgovinski rat na globalnom planu pojačava pritisak na bh. ekonomiju. Efekti visoke carinske stope od 30 posto, koje su SAD uvele za robe iz BiH, već ostavljaju posljedice, a čeka se i rasplet pregovora o trgovinskom sporazumu SAD i EU.
Podsjetimo, carine od 30 posto, koje je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prvobitno najavio za proizvode iz EU, dogovorom iz jula smanjene su na 15 posto, ali je Evropski parlament zbog Grenlanda prije nekoliko dana odgodio ratifikaciju sporazuma. Tržište EU je najvažnije za kompanije iz BiH.
Značajan partner
Na posljedice američkih carina za proizvode iz BiH prva upozorenja su stigla iz BPK Goražde, kantona s jakom namjenskom i prerađivačkom industrijom usmjerenom ka izvozu.
– SAD su bile drugi, treći kupac naših roba i za nas vrlo značajan partner. Imali smo ozbiljnih posljedica kod nekih privrednih društava, jer robe postaju skuplje i nekonkurentne. Dio naših proizvoda se plasira u „Igman“ iz Konjica, BNT Travnik ili se izvozi u Srbiju i druge zemlje koje su također pogođene američkim carinama, pa je obim izvoza smanjen. Treći segment, gdje smo osjetili da smo oštećeni, jeste što dio kompanija, koje imaju svoje matice u Njemačkoj, usmjeravaju izvoz preko firmi van BiH. Nasreću, s obzirom na kvalitet i dugotrajnost proizvoda, pronalaze se novi kupci, pa ponovo raste obim prodaje – kazao nam je predsjednik Privredne komore BPK Goražde Dževad Terović.
Terović: Izvoz preko firmi van BiH. Screenshot
Ukupan obim trgovine sa SAD je u padu, odgovorili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH na upit “Avaza”.
Municija i oružje
– Godišnji izvoz iz BiH prema SAD iznosi 215,2 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 102 miliona KM ili 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, uvoz iz SAD je vrijedan 87,6 miliona KM, što je pad od gotovo 19,5 miliona KM ili čak 54 posto. Vrijednosno, najznačajniji pad izvoza bilježi namjenska industrija – municija i oružje, čiji je izvoz smanjen za više od 31 milion KM ili 28%. Eksplozivi su doživjeli drastičan pad od gotovo 13 miliona KM, odnosno 83 posto, izvoz elektroindustrije pao je za 3,6 miliona KM ili 32 posto, dok je izvoz namještaja i posteljine smanjen za više od dva miliona KM, odnosno 25 posto – kazali su nam u VTK-u BiH.
Istovremeno, razmjena s EU, kao ključnim partnerom BiH, ostaje stabilna, ali se situacija pomno i sa zabrinutošću prati.
Jašarspahić: Prava slika. Screenshot
Jašarspahić: Nismo na vrijeme tražili izuzeće
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže za „Avaz“ da automobilska, metalna, elektro i drvna industrija, najviše izvoze na prostor EU.
– I ako taj početni igrač u globalnom lancu ima direktne ugovore s tržištem SAD i ako zbog ovih carina budu imali problema s realizacijom ili čak gubitkom ugovora, tek tada ćemo imati pravu sliku koliko američke carine utječu na privredu BiH koja izvozi u EU. Nadležna ministarstva trebaju pratiti da nam se ne desi situacija kao u prošlom Trampovom mandatu, kad je Evropa, zbog trgovinskog rata Amerike i Kine, uvela ograničenja na uvoz određenih vrsta roba, a mi nismo na vrijeme zatražili izuzeće – kaže Jašarspahić.
Makarević: Kompanije iz EU pokušavaju prebaciti dio carinskog troška. Facebook
BiH je duboko integrisana u lance vrijednosti EU
Izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH Nedim Makarević kaže da direktne carine SAD prema BiH imaju ograničen efekt, jer je izvoz relativno mali, ali svaka firma koja izvozi u SAD osjeti povećane troškove i manju konkurentnost. Makarević kaže da indirektni udar kroz EU postaje ključni problem.
– BiH je duboko integrisana u lance vrijednosti EU, posebno s Njemačkom, Italijom, Austrijom i Slovenijom, a tu se već dešava pad narudžbi. Najpogođeniji sektori su metalna industrija, automobilske komponente, kablovi, dijelovi, namjenska industrija vezana za EU lance. Već postoje signali usporavanja i “čekanja” novih ugovora. Kompanije iz EU pokušavaju prebaciti dio carinskog troška, traže niže cijene, fleksibilnije rokove, veće količine uz iste cijene, a bh. izvoznici gube maržu čak i kad količine ostaju iste. Najopasnija posljedica je odgađanje investicija, zamrzavanje greenfield projekata, te čekanje “šta će biti s trgovinskim ratovima” – ističe Makarević.
EU traži kraće lance snabdijevanja, stabilne dobavljače i niže logističke rizike, u čemu Makarević vidi stratešku šansu bh. ekonomije, ali samo ako se uporedo i hitno ubrza izdavanje potrebnih dozvola i osiguraju garancije pravne sigurnosti.
