Vozači kamiona iz BiH i iz Srbije najavili su da će 26. siječnja, a zbog problema koje im stvara novi Entry-Exit sustav (EES) Europske unije, koji bilježi ulazak i izlazak prijevoznika, svi teretni granični prijelazi prema zemljama Schengena biti blokirani. Kako obrazlažu, te će mjere uslijediti nakon što Bruxelles nije uvažio zahtjeve i sugestije prijevoznika cilj kojih je olakšati procedure na granicama.
Neđo Mandić, predsjednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije, objasnio je za Euronews Srbija da se prosvjedi ne odnose na putničke prijelaze, već isključivo na teretne terminale, gdje će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti s robom.
– Uvoz i izvoz bukvalno će stati, a lanci opskrbe bez naših prijevoznika praktično ne funkcioniraju, poručio je Mandić u emisiji ‘Euronews Region’ te podsjetio da su u protekle dvije godine pokušavali rješavati problema diplomatskim kanalima, točnije da su se obraćali Europskoj komisiji, kao i vlastima u Srbiji i u BiH, održavali sastanke u Bruxellesu, no bez konkretnih odgovora.
– Ostavili smo rok od mjeseci i pol dana da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mjere prosvjeda, naveo je Mandi koji ističe da prosvjed ne ugrožava putnički promet, ali i upozorava da teretni transport može biti potpuno paraliziran dok ne bude postignut kompromis.
Ukazao je i na mogućnost rješavanja problema jednostavnim tumačenjem postojećeg sustava za prekogranične radnike, ali i dodaje da susjedne zemlje nisu pokazale volju za razgovor.
Ugrožen rad prijevoznika
Prema njegovim riječima, Entry-Exit sustav (EES) ugrožava rad prijevoznika jer ograničava broj njihovih radnih dana unutar Schengen prostora, dok postojeće bilateralne kvote za transport između zemalja Zapadnog Balkana i EU-a ne funkcioniraju kako je predviđeno.
– Gotovo nijedna zemlja ne izvršava ni 3-5% svojih prijevoza prema ugovorima, što znači da praktično sve prevoze naši vozači, pojašnjava Mandić.
Prosvjedi najavljeni za 26. siječanj neće imati unaprijed definiran rok trajanja, već će trajati dok se ne ispuni zahtjeve prijevoznika ili dok Bruxelles ne pristane na razgovore i moguće preispitivanje schengenskog sustava i EES-a. Prijevoznici pozivaju i druge relevantne institucije i gospodarske komore uključiti se u sačinjavanje strategije i pronalaženja rješenja, prenosi Euronews. Mandić je, uz opasku da bi, ako bi se čekalo da se sve riješi onako kako žele prijevoznici, to trajalo mjesecima.
– Zato smo prinuđeni poduzeti ovaj korak kako bismo stavili problem na stol i natjerali Bruxelles očitovati se.
– Mi vozimo robu koju je kupio europski kupac i robu koju je prodao europski prodavač. Mi vozimo za njih te praktično radimo za njih. Mi jesmo prekogranični radnici i to je nekakav put da se sjedne i nađe prihvatljivo tumačenje i sve bilo završeno, zaključio je Mandić.
Čavalić: Prevaga sigurnosnog i političkog, a ne ekonomskog interesa
Da novi Entry-Exit sustav (EES) u schengenskom prostoru, koji bi trebalo biti u punoj primjeni od 10. travnja, izaziva ozbiljne ekonomske probleme gospodarstvu na Zapadnom Balkanu potvrđuje i ekonomski analitičar iz Sarajeva Admir Čavalić.
On napominje da taj sustav, prvobitno osmišljen u cilju kontrole migracija, paradoksalno ugrožava slobodan protok roba i dugoročne lance opskrbe.
– Regija Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, BiH i Crnu Goru, većim dijelom obavlja trgovinske aktivnosti sa zemljama članicama EU-a. Novi sigurnosni sustav, usmjeren na kontrolu migracija, sada izravno ometa transport robe, izjednačavajući transportere s migrantima, ukazuje Čavalić i pojašnjava da to ima dvostruke posljedice: kratkoročno, gospodarstvo trpi dodatne transportne i transakcijske troškove, dok dugoročno postoji opasnost da transport migrira u druge regije u kojima može funkcionirati bez navedenih ograničenja.
– Lanac opskrbe u ovom obliku dugoročno nije održiv. Onome tko poznaje tržište transporta je jasno da ovo vodi ka kolapsu, upozorava Čavalić i cijeni da će se efekti osjetiti, ne samo u regiji, već i u samoj EU, gdje mnoge tvrtke ovise o kamionskom transportu sa Zapadnog Balkana. Govoreći o ekonomskom interesu Bruxellesa i pojedinačnih zemalja članica, Čavalić ukazuje da prevladava sigurnosni i politički, a ne ekonomski interes.
Uz opasku da u Bruxellesu postoji spora birokracija koja teško donosi odluke, on dodaje da bi rješenje moglo biti u reviziji EES-a kroz razgraničenje između transportera koji se bave isključivo robom i onih koji ilegalno premještaju ljude.
– Time bi se zaštitilo ekonomski interes, a sigurnosni problemi migracija prepustilo nadležnima, drži Čavalić.
