Zrnanović-Hasanović: Obilne snježne padavine utiču na mentalno zdravlje
Obilne snježne padavine, poledica i dugotrajne niske temperature značajno utiču i na svakodnevno funkcioniranje ljudi i njihovo mentalno zdravlje, izjavila je za “Avaz” psihologinja Vildana Zrnanović – Hasanović. Dodaje da psihološki efekti vremenskih uvjeta, kakve imamo ovih dana, često ostaju u drugom planu, iako su jednako važni.
– U uslovima otežanog kretanja, smanjene dostupnosti usluga i stalne neizvjesnosti, kod mnogih ljudi dolazi do porasta stresa, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Naučna istraživanja iz oblasti psihologije i psihijatrije ukazuju da ekstremni vremenski uslovi mogu aktivirati snažne stresne reakcije, posebno kada osoba ima osjećaj gubitka kontrole nad svakodnevnim obavezama i sigurnošću. Mozak u takvim okolnostima pojačano „skenira“ potencijalne prijetnje, što dovodi do stalne unutrašnje napetosti, razdražljivosti i iscrpljenosti – kaže Zrnanović – Hasanović.
Upozorava da su u najrizičnoj grupi ranjive kategorije stanovništva – starije osobe, hronični bolesnici, roditelji male djece, ali i osobe koje već imaju prisutne anksiozne ili depresivne tegobe. Kod njih zimske nepogode mogu dovesti do pogoršanja simptoma, poremećaja sna, smanjene koncentracije i osjećaja emocionalne preopterećenosti.
– Dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i smanjeni socijalni kontakti dodatno doprinose osjećaju izolacije i psihičkog zamora. Iz profesionalne perspektive, važno je naglasiti da su strah, zabrinutost i osjećaj nelagode u ovakvim situacijama normalne i očekivane reakcije organizma na povećanu neizvjesnost i objektivne prijetnje iz okruženja. Problem nastaje onda kada se ove reakcije zanemaruju, potiskuju ili kada stanje povišene napetosti traje duže vrijeme bez adekvatne brige o mentalnom zdravlju. Upravo zato, u periodima zimskih nepogoda važno je svjesno raditi na očuvanju psihološke stabilnosti. Održavanje dnevne rutine, čak i u izmijenjenim uslovima, pomaže u stvaranju osjećaja predvidljivosti i kontrole. Umjereno informisanje, bez konstantnog praćenja uznemirujućih vijesti, smanjuje dodatno opterećenje nervnog sistema. Socijalni kontakti, makar putem telefona ili digitalnih kanala, imaju zaštitnu ulogu i umanjuju osjećaj usamljenosti. Briga o tijelu kroz redovan san, tople obroke i laganu fizičku aktivnost u sigurnim uslovima direktno doprinosi i psihičkoj otpornosti – ističe Zrnanović-Hasanović.
Na osnovu vlastitog iskustva zapaža da ljudi u ovakvim okolnostima nastoje „izdržati“ i minimizirati vlastite emocionalne reakcije, fokusirajući se isključivo na praktične aspekte preživljavanja.
– Međutim, mentalno zdravlje nije luksuz, već osnovni resurs koji nam omogućava da se adekvatno nosimo s izazovima. Zimske elementarne nepogode nas podsjećaju koliko je važno da, pored brige o fizičkoj sigurnosti, obratimo pažnju i na unutrašnje stanje, prepoznamo vlastite granice i, kada je potrebno, potražimo stručnu psihološku podršku. Briga o mentalnom zdravlju u ovakvim periodima ne znači slabost, već odgovoran i svjestan odnos prema sebi i drugima, što dugoročno jača otpornost pojedinca i zajednice u cjelini – kaže psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović.
