U vremenu rastućih cijena, političkih napetosti i sve izraženijih društvenih podjela, jedna od najvećih briga građana ostaje pitanje ekonomije – od penzija i plaća do zaposlenosti, javnog duga, investicija i strateških projekata koji će odrediti budućnost zemlje.
Vlada Federacije BiH tvrdi da bilježi ekonomski napredak, rekordne prihode, stabilnost sistema i hrabre reformske poteze.
U novogodišnjem intervjuu za „Dnevni avaz“ premijer Federacije BiH Nermin Nikšić otvoreno govori o povećanju penzija i minimalne plaće, realnosti strahova poslodavaca i stanju na tržištu rada, razlozima zaduživanja i kretanju javnog duga, sudbini Južne interkonekcije i strateških infrastrukturnih projekata, izbornim tehnologijama, borbi protiv korupcije, evropskom putu, namjenskoj industriji, kao i o tome da li naredna godina donosi stabilnost ili nove izazove za Bosnu i Hercegovinu.
Minimalac i privreda
Penzije su povećane, penzioneri su osjetili olakšanje, a vlast poručuje da su obećanja ispunjena. Da li je ovo zaista početak dugoročne reforme penzionog sistema?
– Povećanje penzija nešto više od 17 posto koje smo definisali zakonom čija primjena bi trebala početi od januara bila je nužna i odgovorna intervencija kako bismo penzionerima vratili barem dio dostojanstva. Penzioneri su, kako kažete, osjetili olakšanje i to je činjenica.
Međutim, povećanje penzija samo po sebi nije i ne može biti reforma. Ono jeste prvi, ali ne i posljednji korak. Paralelno s tim, radimo na mjerama koje dugoročno jačaju budžet za koji je isplata penzija vezana, odnosno većoj zaposlenosti, rastu plata i smanjenju sive ekonomije. Bez jače ekonomije nema ni održivih penzija.
Dakle, ovo jeste početak procesa. Naš cilj nije kratkoročni aplauz, nego sistem koji će i u godinama koje dolaze moći garantovati sigurnu penziju onima koji danas rade. To je teži put, ali jedini moguć i odgovoran.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Šta kažu podaci o tome kako je povećanje minimalca utjecalo na broj zaposlenih i na troškove poslodavaca?
– Prema zvaničnim podacima, u Federaciji BiH su u ovo vrijeme prošle godine bila zaposlena 551.684 radnika. Skoro godinu nakon uvođenja minimalne plate od 1.000 KM, na dan 25. decembra 2025. bilježimo 546.096 zaposlenih. Najniži nivo zaposlenosti zabilježen je u augustu, kada je evidentirano 540.978 zaposlenih, što jasno ukazuje na uobičajene sezonske oscilacije, a ne na negativne posljedice povećanja minimalne plate. Istovremeno, pozitivni efekti su jasni: povećana je kupovna moć radnika, smanjen pritisak na socijalne transfere, a rast ličnih primanja doprinio je i većoj potrošnji, što se reflektiralo i na prihode budžeta. To su pokazatelji da mjera nije bila samo socijalno opravdana, već i ekonomski racionalna. Naplata javnih prihoda je povećana za 10 posto. O utjecaju na troškove poslodavaca moći ćemo govoriti krajem marta kad se predaju poreski bilansi, tim prije što su u drugoj polovini godine smanjeni doprinosi sa 41,5 na 36 posto.
Koliko je realan strah da će dio poslodavaca, suočen s većim izdacima, radnike prebaciti u sivu zonu ili zatvoriti firme?
– Ne bih želio nikoga uvrijediti, naravno da sam i ja vidio kataklizmične procjene o gubitku 25.000 radnih mjesta, zatvaranju 5.000 firmi, ali potpuno iskreno nisam baš vidio ozbiljnu argumentaciju za tako nešto. Danas je jasno kako ne postoji nijedan ozbiljan pokazatelj da su mjere koje smo uveli dovele do masovnog zatvaranja firmi ili prelaska u sivu zonu. Naprotiv, u ovoj godini imamo rekordan broj od 5251 registriranih novih privrednih subjekata, što je moguće provjeriti u registru poslovnih subjekata.
U posljednje tri godine našeg mandata imamo više registriranih nego za svih sedam godina prije našeg dolaska. Siva ekonomija u Federaciji nije nastala jučer niti kao posljedica jedne odluke ove Vlade. Prema procjenama relevantnih međunarodnih finanasijskih institucija BiH i Albanija su na vrhu liste sa čak 18,6 posto BDP u sivoj zoni. To godinama predstavlja sistemski problem i upravo zato ga rješavamo kombinacijom rasterećenja privrede i jačanja kontrole, a ne prebacivanjem tereta samo na poslodavce ili radnike.
Važno je naglasiti da smo s povećanjem minimalne plate, smanjili doprinose, osigurali refundaciju najugroženijim poslodavcima kao i neoporezive naknade za radnike. Pojačali smo i inspekcijski nadzor.
Na kraju nemam dileme da oni koji posluju odgovorno nemaju razloga za strah, dok oni koji godinama grade konkurentsku prednost na neplaćanju doprinosa moraju znati da država neće zatvarati oči pred tim problemom i da ćemo iskoristiti sve mehanizme u sprečavanju takvog ponašanja.
Prihodi od poreza i doprinosa bilježe rekorde skoro svaki mjesec, a istovremeno se Vlada FBiH sve više zadužuje kod međunarodnih kreditora. Kako građanima to objasniti?
– Ta dva podatka ne stoje u suprotnosti, a u pravu ste da je važno da to građanima objasnimo jednostavno i iskreno. Nemojte da zaboravimo kako smo ove kao i prošle godine vraćali rekordan dug, a isto nas u iznosu od 1,3 milijarde čeka i u 2026. godini. To je dug svih prethodnih vlada i samo licemjerna SDA se može toliko praviti ludom i očekivati da mi vraćamo dug koji su u najvećoj mjeri oni napravili, a da pri tome valjda ne dijelimo penzije, invalidnine, dječiji doplatak i sve ono što se plaća iz budžeta. Samo oni koji su u fond solidarnosti izdvajali nula maraka mogu prigovarati kako je malo kada smo ove godine u tu svrhu izdvojili 77 miliona.
S druge strane, rekordni prihodi od poreza i doprinosa govore da privreda radi više, da je naplata bolja i da se sve veći dio ekonomije odvija u legalnim tokovima. To je dobra vijest i potvrda da fiskalni sistem jača.
Međutim, istovremeno su i obaveze države značajno porasle, prije svega za penzije, plate, socijalne transfere, zdravstvo i javne usluge, koje građani s pravom očekuju da budu redovne i kvalitetne. Uz to, dio rashoda koji danas imamo rezultat je dugogodišnjeg odgađanja investicija i reformi.
Zaduživanje koje provodimo je planirano na prihodovnoj strani budžeta, kako bismo osigurali stabilnost budžeta i razvojne komponente. Svake godine do sada smo uspjeli da je iznos zaduženja manji od iznosa otplate duga, te okončati drugu godinu zaredom bez rebalansa, što dokazuje našu ozbiljnost u planiranju. Trudimo se i uspijevamo održati budžetsku likvidnost, uredno servisirati sve obaveze pri čemu vodimo računa da ukupni dug ostane na sigurnom i održivom nivou u odnosu na snagu ekonomije.
Drugim riječima, više prihoda nam daje snagu, a odgovorno zaduživanje nam daje prostor da rješavamo nagomilane probleme bez udara na standard građana.
Gdje odlazi novac od zaduženja?
– Prihodovna strana budžeta se raspoređuje u odnosu na rashodovnu prema dinamici i prioritetima koje utvrđuje Zakon o izvršenju budžeta. Novac od zaduženja ne ide u nepoznatom pravcu niti može biti jedna marka isplaćena bez kontrole na stavke koje nisu planirane budžetom. Novac iz budžeta, pa tako i prihodi od zaduženja, koristi se planski, transparentno i za jasno definisane namjene pa tako i na one koje imaju dugoročnu vrijednost za građane Federacije BiH.
Između ostalog, koristimo ga za finansiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata. Nama je u ovom trenutku kao Vladi važno da više vraćamo duga nego što emitujemo obveznica ili trezorskih zapisa. Nemoguće bi bilo iz budžeta servisirati vanjski dug, a da nemamo ovih dodatnih obveznica i zaduženja. Da ponovim, bilo bi moguće, ali onda bi penzije, plate, invalidnine, bile na puno nižem nivou, a poticaji bi bili samo nedostižna fikcija. Planirali smo u budžetu i realizirali u historiji najveće poticaje i podršku malim i srednjim preduzećima – tri puta veće nego što je to bilo kod prethodnih vlada, rekordnih 28 miliona, znatno veća socijalna davanja, historijski najveće poticaje za poljoprivredu od 183 miliona, fond solidarnosti i drugo. Sve obaveze se uredno izvršavaju.
Kada je sadašnji saziv Vlade preuzeo mandat, javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas on iznosi 19,96 posto. To je gotovo pet posto manje. To je, dakle, dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto. Jedina istina, kao što govore činjenice je da je ova Vlada smanjila dug Federacije i štaviše, u posljednje tri godine realizirala rekordnu otplatu duga.
Neodgovorna uprava
Južna interkonekcija je strateški projekt. Koji su operativni koraci Vlade od posljednjeg sastanka s predstavnicima Američke administracije?
– Nakon godina stagnacije i poigravanja sa živcima dokazanih prijatelja iz administracije SAD, Južna interkonekcija je sada projekt s jasno definisanim koracima. Ponosan sam na Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva koje je iznijelo ovaj važni projekt. Konkretno na vaše pitanje, Vlada FBiH će odmah formirati komisiju za pripremu dokumentacije za urbanističku saglasnost, vrlo brzo komisiju za koncesije, što je procedura koju možemo pokrenuti bez odgađanja. Komisija za tehničku podršku će zajedno s Ministarstvom pripremiti potrebne izmjene zakona koje bi onda Vlada nakon usvajanja proslijedila u parlamentarnu proceduru. Također, na parlamentima je da usvoje neophodne prostorno-planske i druge prateće akte, bez kojih nema početka radova.
Nermin Nikšić. Fena
Naš cilj je da se kompletna Južna interkonekcija izgradi i pusti u funkciju u najkraćem, rekordnom roku, kako bismo garantirali energetsku sigurnost zemlje nakon stupanja na snagu zabrane uvoza ruskog gasa na prostoru EU.
Često se ističe da rješavanje pitanja državne imovine otključava potencijal investicija od gotovo 15 milijardi eura. Kada možemo očekivati rješenje?
– Naš stav je jasan, državna imovina treba ostati u vlasništvu države, ali je neophodno omogućiti da se na tim prostorima grade i razvijaju investicioni objekti od opšteg interesa, pri čemu država zadržava vlasništvo na zemljištu. To uključuje dijelove Koridora 5C, Južnu interkonekciju, brze ceste, kao i projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, poput solarnih i vjetroparkova.
Na taj način osiguravamo razvoj, privlačenje investicija i bolju infrastrukturu, a istovremeno čuvamo državno vlasništvo. I to je, prema mom mišljenju, najoptimalnije rješenje. Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je u izvještaju priznao da zabrana raspolaganja državnom imovinom “stavlja one koji poštuju odluke Ustavnog suda u nepovoljan položaj”. Na potezu je Parlament BiH, gdje se nalazi Prijedlog zakona o državnoj imovini.
Na Koridoru 5C između Zenice i Žepča građani su dobili dionicu od novih 11 kilometara? Kada će gradnja autoputa biti ubrzana?
– Zajedno s upravom javnog preduzeća “Autoceste” preduzeli smo sve da nakon osam godina u kojima su prethodna uprava i vlada uspjeli napraviti i otvoriti 11 kilometara autoceste na Koridoru pokažemo da možemo biti puno efikasniji. Preuzeli smo finansiranje značajnih kreditnih obaveza u iznosu više od 500 miliona KM koje smo naslijedili, kako bismo omogućili nastavak izgradnje.
Nažalost, svjedoci ste da smo u prethodnom periodu imali neodgovornu upravu koja je pored finansijske neodgovornosti prijavljena za brojne kriminalne aktivnosti od manipulacije zemljištem do dodjele poslova i nadzora vlastitim firmama, što je značajno urušilo kredibilitet kompanije u međunarodnim finansijskim institucijama.
Mi smo kao Vlada jasno opredijeljeni da s međunarodnim partnerima nastavimo transparentno i zakonito finansiranje autoceste uz zajedničko insistiranje da institucije ispitaju sve navode o kriminalu i sankcionišu odgovorne. U ovom momentu za neka 32 mjeseca smo otvorili 22 km autoceste na Koridoru 5C. U februaru bismo trebali otvoriti još jednu dionicu od 8 km, koja je završena, čeka priključak struje i upotrebnu dozvolu. Negdje do ljeta bi trebalo završiti još jednu dionicu od 11 km, a u jesen 2026.godine i drugu od 22 km. To bi ukupno značilo da ćemo u nekih 3 i po godine izgraditi i pustiti u promet nešto više od 60 km. Priznat ćete da u odnosu na 11 km za 8 godina prethodne Vlade izgleda odlično.
Nažalost, ostat će nam neizgrađena dionica od 12,5 kilometara tako da do kraja mandata nećemo spojiti Zenicu s Dobojem, upravo zbog toga što je kompromitiran proces zbog čega smo protiv ljudi koji su to radili podnijeli više krivičnih prijava. Vlada i uprava imaju jasne i precizne planove kada je u pitanju izgradnja južnog djela kod Mostara, te nastavka dionice kod Zenice i od toga nećemo odstupiti. Naša je želja i da sličan entuzijazam prenesemo i na izgradnju dionice autoputa Tuzla – Brčko – Orašje i mrežu brzih cesta u Federaciji. Nažalost, jedan dio naših ambicija je ugrožen sporim reakcijama nižih nivoa vlasti kada je u pitanju eksproprijacija, te problemima s državnom imovinom koje smo spominjali u ranijem pitanju.
Nove izborne tehnologije prvi su prioritet za provedbu fer izbora. Možemo li realno očekivati da ćemo imati biometriju na izborima 2026., imajući u vidu opstrukcije aktuelnog tendera CIK-a BiH za nabavku opreme?
– Nove izborne tehnologije jesu prioritet ako želimo fer i vjerodostojne izbore, i oko toga ne smije biti dileme. Pravni okvir za njihovo uvođenje postoji, sredstva su osigurana i pilot-projekti su pokazali da tehnologija funkcioniše.
No, kako ste i sami rekli, svaka žalba i svako proceduralno odugovlačenje direktno skraćuje vrijeme potrebno za nabavku, testiranje i obuku ljudi na terenu. Zaključno, biometrija 2026. godine je dostižan cilj samo pod uslovom hitne deblokade procedura i jasne institucionalne odgovornosti. U suprotnom, rizikujemo da strateški prioritet ostane operativno neispunjen, uprkos tome što su svi ključni resursi već na raspolaganju. Želim vjerovati da će međunarodne zajednica razumjeti svoju ulogu koliko je važno da ovaj proces zaštiti od svih političkih manipulacija i omogući CIK u da isti profesionalno i transparentno provede u interesu prije svega zaštite građanske izborne volje koja je kod nas bezbroj puta kontaminirana.
Godinu su obilježile političke blokade, inflacija, energetski šokovi, globalna previranja. Hoćemo li se iduće godine izvući iz kriza?
– Prognoziranje izlaska iz višeslojnih kriza u ovako kompleksnom globalnom okruženju ostaje nezahvalno. Ipak, ono što je izvjesno jeste da fokus Vlade ostaje čvrsto usmjeren na unapređenje životnog standarda građana, očuvanje zaposlenosti i sistemsko jačanje otpornosti ekonomije. Dugoročna stabilnost ne gradi se ad hoc rješenjima, već dosljednim, odgovornim i dugoročno održivim politikama koje povećavaju otpornost društva na buduće izazove.
Hoće li 2026. izborna biti “mrtva godina” u kojoj se odgađaju reforme i strateške odluke?
– Kad je riječ o Vladi Federacije BiH, neće. Naša odgovornost traje do posljednjeg dana mandata, a građani su nas birali da isporučimo rezultate i upravo to i činimo.
Pred nama su brojni zadaci: dovršetak projekta Južne interkonekcije, održavanje stabilnih javnih finansija, nastavak ekonomskih reformi koje potiču rast i zapošljavanje, jačanje socijalne sigurnosti za najugroženije i kontinuirana realizacija infrastrukturnih i energetskih projekata koji grade dugoročnu stabilnost i razvoj. Drugim riječima, izborna godina neće značiti odgađanje reformi već naprotiv, bit će godina odlučnog rada i konkretnih rezultata za građane.
Nismo se uspavali
Mart se spominje kao ključni, čak i posljednji ozbiljan prozor za otvaranje pregovora s EU. Istovremeno, država gubi milione iz evropskih fondova. Kako spriječiti da BiH ponovo propusti historijsku priliku i ostane zarobljena u statusu čekanja?
– Bosna i Hercegovina nema drugog pravca i drugog izbora osim EU. Kada smo formirali Vijeće ministara prvi i apsolutni prioritet je bilo i ostalo ubrzanje puta ka EU. U prvoj polovini mandata, realizovali smo našu politiku efikasno, do te mjere da je predsjednica Evropske komisije izjavila da smo po usvojenim zakonima i ukupnom napretku na EU putu u prvoj godini mandata uradili više nego prethodna vlast za 10 godina.
Nismo se tim zadovoljili niti uspavali. Nažalost, apsolutna radikalizacija stanja u režiji SNSD-a i njihovi već propali pokušaji rušenja ustavnog poretka gotovo potpuno su zaustavili sve pozitivne procese, uključujući evropski put. Nismo okolišali i donijeli smo odmah odluku o raskidanju koalicije, posebno jer je dodjeljivanje drugog mandata u Domu naroda opoziciji iz RS otvorilo mogućnost izbacivanja SNSD-a.
Nažalost, proces izbacivanja SNSD-a iz vlasti je u zastoju, a samim tim i nastavak evropskog puta. Iako su pravosudni postupci i koordinirane aktivnosti sa međunarodnim partnerima dovele do potpune kapitulacije SNSD-ove antidržavne ofanzive kroz institucije, pa su poništeni ili povučeni svi neustavni akti, to ipak nije dovelo do obnove dinamike kretanja ka EU.
Za interes Rusije, SNSD nastavlja blokirati sve aktivnosti, a samim tim ugrožavaju budućnost i ekonomsku perspektivu RS. Osim za interes Rusije, to čine i za njihov privatni interes, jer u Rusiji vide odstupnicu i mjesto gdje sa sobom mogu povući nagomilana bogatstva stečena grabljenjem narodnih dobara i sredstava. Mi ćemo nastaviti borbu za usvajanje evropskih standarda i zakona, koliko god to bilo teško.
Namjenska industrija: Ponosni smo na prvi domaći dron
Namjenska industrija bilježi rast, govori se o prvom domaćem dronu i novim ugovorima. Koliko je ovaj sektor razvojna šansa za BiH?
– Namjenska industrija predstavlja jednu od najznačajnijih razvojnih šansi za BiH. Od početka mandata ove Vlade, jasno smo prepoznali njen potencijal i pokrenuli suštinski zaokret – od sektora koji je godinama bio na ivici opstanka, do jedne od najdinamičnijih izvoznih grana FBiH. U početku smo spašavali pojedine kompanije od stečaja i gašenja, a danas govorimo o novim zapošljavanjima, velikim međunarodnim ugovorima i višestruko većoj dobiti.
Rezultati su mjerljivi i stabilni: u prvoj polovini 2025. godine vrijednost izvoza vojne opreme, municije i eksploziva gotovo je udvostručena u odnosu na prethodnu godinu, a rast se nastavio i u prvih osam mjeseci, s povećanjem od oko 30 posto u odnosu na isti period lani. To jasno pokazuje da se radi o stabilnom trendu i snažnoj potražnji na međunarodnim tržištima, a ne o jednokratnom skoku.
Ponosni smo i na prvi domaći dron, u potpunosti razvijen i proizveden u BiH, što je najznačajniji tehnološki iskorak u posljednjih deset godina.
Kako bismo ovaj rast učinili dugoročno održivim, paralelno radimo na širenju proizvodnih kapaciteta. Projekti novih pogona u Cazinu i Tuzli, ali i planirana izgradnja fabrike u Hercegovini, dio su šire strategije jačanja namjenske industrije širom Federacije. Cilj nam je da nova radna mjesta i razvojne prilike ne budu koncentrisane samo na jednom području, već da doprinesu rastu i drugim dijelovima entiteta.
POSKOK je preuzeo stotine predmeta koji su dugo „stajali“ u sistemu
Kako odgovarate na izvještaje da je BiH duboko “zarobljena država”? Kako stojimo u borbi protiv korupcije?
– Takve procjene nisu nešto što se može ignorisati jer reflektuju stvarnu zabrinutost građana. Međutim, one ne znače da nema pokušaja da se situacija mijenja – upravo suprotno. U FBiH je formiran Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala – POSKOK, što je jedan od najvažnijih institucionalnih koraka u borbi protiv korupcije u posljednjem desetljeću. Ovaj odjel trebao je biti uspostavljen prije više od deset godina, ali je zbog proceduralnih prepreka i administrativnih izazova to odgađano.
Nikšić: Bez jače ekonomije nema ni održivih penzija. Pixsell
Njegovo konačno formiranje pokazuje političku i institucionalnu spremnost naše vlade, za razliku od naših prethodnika, da se ti blokirajući faktori prevaziđu. POSKOK je preuzeo stotine predmeta korupcije i organizovanog kriminala od kantonalnih tužilaštava, uključujući i neke vrlo kompleksne slučajeve koji su dugo „stajali“ u sistemu.
To je institucionalni odgovor na činjenicu da su ranije tužilaštva desetljećima imala vrlo ograničene rezultate u procesuiranju visokih koruptivnih djela. Naš pristup je jasan: institucije moraju raditi neovisno, bez političkog utjecaja, uz punu podršku zakonskih okvira i resursa, kako bi svaki građanin mogao imati povjerenje da se protiv korupcije djeluje odlučno, transparentno i jednako za sve.
BiH nije zaboravljena u Vašingtonu
Kako cijenite pažnju Vašingtona prema BiH i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je nedavno potpisao američki predsjednik Donald Tramp?
– Percipiram je kao važnu međunarodnu potvrdu strateškog interesa SAD za stabilnost i sigurnost u našem regionu. To je poruka da BiH nije zaboravljena u Vašingtonu, te da SAD ne dopuštaju urušavanje stabilnosti i demokratskih procesa u regiji. Zakon također daje osnovu za pozivanje na dijalog o regionalnim pitanjima, što može pozitivno utjecati na sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i našu. Mi ostajemo posvećeni dijalogu, reformama i partnerstvu sa svim međunarodnim akterima, uključujući SAD i EU, kako bismo unaprijedili mir, sigurnost i prosperitet za građane BiH.
