Moja mama je imala 78 godina kada je kupila teku sa uskim i širokim linijama. Onu za prvačiće. Rekla je da odavno nikome ne piše pisma i da će zaboraviti slova. Vježbala je svaki dan. Uporno.Kada je umrla po cijeloj kući sam nalazila flaše, tegle, plastične kutije sa etiketama ispisanim njenim krasnopisom. „Ovo je sirće, nije vino, da se neko ne zajebe“, „sarma je, nije sladoled“, „sušeni peršun, pomalo se sipa“, „med, ne guraj metalnu kašiku“. I sve tako. Slova su bila savršena.
Kada sam napisala ovu kratku pričicu, ostadoh zamišljena. Znam li ja još uvijek pisati oba pisma, koja sam savladala prije šeste godine i polaska u školu? I lijepo uzmem tekicu i hemijsku kao i moja mama i počnem pisati, prvo latinična štampana, pa pisana, sve po redosljedu abecede. Kriva slova, ružnjikava, ali čitljiva. Počeh istim redosljedom pisati azbuku ćiriličnim slovima i jebo te, stadoh već na slovu ć, pa na đ, i č mi nekako izlapio iz glave, a tek ž, aj, rekoh, majko moja dijete ti je polupismeno nakon života provedenog u pisanju. Zapravo, zadnjih 25 godina najmanje, nisam napisala ni najprivatnije pismo svojom rukom. Osim potpisa, skraćenog u banci i na kojem još rijetkom mjestu, ja pišem samo kucajući na tastaturi. I vi? Jeste, jeste, niko više ne piše rukom, ne pravdajte se, nego tekicu ispred sebe i provjerite koliko ste pismeni ili polupismeni, što je u nekim dijelovima bivše nam domovine, pa i naše BiH, čak i politički prihvatljivo. Hajde ljudi, vježbajte da ne propadne trud vaših loše plaćenih učitelja koji su odrali dupeta da vas nauče ta dva pisma, kao jedine ljude na svijetu koji ih ravnopravno koriste u svakodnevnom životu.
Da znate ja svaki dan pišem svoj lični dnevnik, u tekicu, jedan dan latinicom, drugi dan ćirilicom, jedan dan pisanim, drugi dan štampanim. U šezdesetim, propisa žena ponovo.
Hvala mojoj mami što me podsjeti da ni jedan nauk nije vječan, ako se ne koristi u svakodnevnom životu.
I budite sigurni ne spadne vam kruna “zglave” ako pišete jednim ili drugim pismom, nije sramota ni grijeh za deveti krug pakla znati latinicu i ćirilicu podjednako.
