Evropska svemirska agencija (ESA) osigurala je rekordni budžet od 22,1 milijardu eura za finansiranje programa u naredne tri godine, uz najavu daljih koraka ka evropskoj nezavisnosti u svemiru.
Plan uključuje i slanje prvog evropskog astronauta na Mjesec u okviru NASA-inog programa Artemis, prenosi Deutsche Welle.
Na ministarskom sastanku u Bremenu, ESA je objavila da su 23 zemlje članice izdvojile gotovo cijeli traženi iznos od 22,2 milijarde eura, što je oko pet milijardi eura više nego 2022. godine.
– Tako nešto se još nikada nije desilo, količina prikupljenih sredstava puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju – izjavio je glavni direktor Josef Ašbaher.
Centralna tema sastanka bio je program European Resilience from Space, vrijedan 1,35 milijardi eura, koji obuhvata praćenje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije, s civilnom i vojnom primjenom. Ašbaher je naglasio da je zajedničko korištenje satelitskih kapaciteta ključno za evropsku sigurnost, posebno s obzirom na ubrzanu izgradnju velikih satelitskih konstelacija od strane SAD-a i Kine.
Najveći finansijer
Njemačka je najveći pojedinačni finansijer ESA-e s više od pet milijardi eura, dok Francuska slijedi sa 3,7 milijardi.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europa je izgubila mogućnost korištenja ruskih raketa, pa jačanje vlastitih kapaciteta postaje prioritet. Nova raketa Ariane 6 lansirana je prošle godine, ali nije višekratno upotrebljiva, za razliku od SpaceX-ovog Falcona 9. ESA planira razvoj prve evropske višekratne rakete povjeriti privatnim kompanijama. European Launcher Challenge u Bremenu dobio je više od 900 miliona eura, dvostruko više od traženog iznosa.
Dok NASA pod predsjednikom Donaldom Trampom trpi rezove, ESA je potvrdila da će američka agencija i dalje sudjelovati u evropskoj misiji Rosalind Franklin, čije je lansiranje na Mars planirano za 2028. godinu.
Ambiciozni projetki
Među ambicioznim naučnim projektima ESA razmatra:
– prvi svemirski laserski opservatorij za proučavanje gravitacijskih talasa
– rendgenski teleskop NewAthena za istraživanje supermasivnih crnih rupa
– misiju na Saturnov mjesec Enceladus, gdje bi mogao postojati podzemni okean
– zajedničku japansko-evropsku misiju Ramses za proučavanje asteroida Apophis 2029.
Prvi evropski astronaut u NASA-inom programu Artemis biće Nijemac, a kasnije misije uključivat će astronaute iz Francuske i Italije. Prvi let Artemis misije s evropskom posadom – bez spuštanja na Mjesec – planiran je za prvu polovinu iduće godine.
Francuski astronaut Tomas Peske (Thomas Pesquet), jedan od najspominjanijih kandidata, rekao je da je ova odluka “pozitivna” jer potvrđuje da Evropa ima svoje mjesto u programu povratka ljudi na Mjesec.
