Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Nacrt zakona o dualnom obrazovanju i uputila ga u skupštinsku proceduru, s ciljem da se unaprijedi povezanost srednjih škola s poslodavcima i poveća mogućnost zapošljavanja učenika nakon završetka školovanja.
Kako su saopćili iz Vlade KS, novi zakon bi trebao omogućiti da učenici tehničkih i stručnih škola veći dio praktične nastave provode u realnim radnim okruženjima, kod poslodavaca koji ispunjavaju propisane uslove. Tokom prakse bi radili pod nadzorom mentora i u koordinaciji sa školama, a obuka bi se mogla obavljati i u više firmi.
Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS poručili su da će se broj dana i sati učenja kroz rad postepeno povećavati, a mentorska uloga standardizirati. Posebna pažnja bit će posvećena obuci i licenciranju mentora te ulozi školskih koordinatora.
Postepeno uvođenje
Nadležni ističu da će se dualno obrazovanje uvoditi postepeno, uz prilagođavanje uloge nastavnika praktične nastave i donošenje podzakonskih akata koji će spriječiti nastanak tehnološkog viška u školama.
Resorna ministrica Naida Hota-Muminović (NiP) naglasila je da je cilj reforme jasan – povećati kvalitet obrazovanja, otvoriti više prilika za zapošljavanje i zadržati mlade u Bosni i Hercegovini.
– Idemo u susret promjenama kojima se mladima omogućava više praktične nastave, učenje kod poslodavca i naknada za rad, uz veće šanse za zapošljenje. Želimo da naša djeca ostanu u Bosni i Hercegovini, da grade svoju domovinu i budu blizu svojih porodica – poručila je ministrica.
Ciljevi Plana rasta
Dodala je da Nacrt zakona slijedi ciljeve Plana rasta, prema kojem bi najmanje 40 posto učenika tehničkih škola trebalo imati praksu u realnom sektoru, a 15 posto maturanata zaposlenje u roku od godinu dana po završetku škole.
– Dualnim obrazovanjem ne zatvara se akademski put, već ga se obogaćuje praktičnim iskustvom i stvarnim partnerstvima između škola, poslodavaca i institucija – istakla je Hota-Muminović.
U izradi zakona učestvovali su Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, Ministarstvo privrede KS, Udruženje poslodavaca, Privredna i Obrtnička komora, škole, lokalne zajednice, Vijeće roditelja, sindikati, organizacije osoba s invaliditetom i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja.
Kako su naveli iz Vlade KS, novim modelom se jačaju jednakost, rodna ravnopravnost i inkluzija učenika s poteškoćama u razvoju, dok se kroz sistemske mjere afirmišu jednake mogućnosti i zabrana diskriminacije.
Nakon usvajanja Nacrta, slijede skupštinska razmatranja i javna rasprava, tokom kojih će građani i stručna javnost moći dati svoje prijedloge.
