Kristofor Kolumbo rođen je 1451. godine u Genovi i bio je italijanski moreplovac koji je već u mladosti stekao veliko iskustvo na moru. Njegov san bio je pronaći zapadni morski put do bogatih azijskih tržišta. Kolumbova ideja zasnivala se na pogrešnom uvjerenju da je Zemlja manja nego što jeste i da se do Azije može doći ploveći prema zapadu.
Nakon godina neuspješnih pokušaja da pronađe podršku za svoje planove, 1492. godine španski kralj Ferdinand i kraljica Izabela odlučili su finansirati njegovu ekspediciju. Kolumbo im je obećao bogatstvo, trgovinu začinima i širenje kršćanstva.
Mislio je da je stigao u Indiju
Kolumbo je 3. augusta 1492. godine isplovio iz luke Palos s tri broda: Santa María, Pinta i Niña. Putovanje je bilo teško i puno izazova – posada se suočavala s nepoznatim morima, olujama i rastućim nezadovoljstvom zbog dugog puta. Nakon više od dva mjeseca plovidbe, 12. oktobra 1492. godine, napokon su ugledali kopno. Kolumbo je stupio na tlo otoka koji je nazvao San Salvador, vjerujući da je stigao do Azije. Domoroce je nazvao Indijancima jer je bio uvjeren da se nalazi u Indiji.
U narednim sedmicama istraživao je obale Kube i Hispaniole, ali nije pronašao zlato ni začine koje je obećao donijeti Španiji. Tokom povratka, Santa María se nasukala, pa je Kolumbo bio primoran ostaviti dio posade na Hispanjoli i osnovati prvu špansku koloniju – La Navidad.
Po povratku u Španiju u martu 1493. godine, dočekan je kao heroj. Njegovo otkriće izazvalo je ogroman interes širom Evrope, pa je ubrzo organizovana druga ekspedicija. Na drugom putovanju, koje je započelo u septembru 1493. godine, cilj je bio osnivanje stalnih kolonija u Novom svijetu. Tokom tog putovanja Kolumbo je otkrio još nekoliko otoka i posjetio Jamajku.
Uhićenje i razočarenje
Kolumbovo upravljanje kolonijama na Hispanjoli bilo je problematično – dolazilo je do sukoba s domorodačkim stanovništvom, razočaranja zbog izostanka bogatstava i nezadovoljstva među kolonistima. Tokom trećeg putovanja 1498. godine otkrio je obale Južne Amerike, ali se ponovno suočio s pobunama i optužbama za loše upravljanje. Godine 1500. uhapšen je i vraćen u Španiju.
Njegovo četvrto i posljednje putovanje 1502. godine dovelo ga je do obala Srednje Amerike, ali ni tada nije pronašao put do Azije ni bogatstva o kojima je sanjao. Umro je 20. maja 1506. godine u Španiji, razočaran i bez priznanja koje je očekivao.
Posljedice
Kolumbova putovanja imala su ogroman utjecaj na svjetsku historiju. Njegova ekspedicija otvorila je put evropskoj kolonizaciji Amerike, što je dovelo do velikih društvenih, ekonomskih i demografskih promjena. Takozvana “Kolumbova razmjena” – razmjena biljaka, životinja i bolesti između Starog i Novog svijeta – imala je duboke posljedice.
Evropa je dobila nove vrste hrane, poput kukuruza i krompira, dok su u Ameriku stigle bolesti iz Evrope, koje su izazvale masovno izumiranje domorodačkog stanovništva.
