Briga o djeci bez roditeljskog staranja nakon 18. godine: Država bez rješenja za mlade bez roditeljskog krila
U BiH, prema nepotpunim podacima, više od 1.000 djece, trenutno, odrasta u ustanovama socijalne zaštite koje vrše zbrinjavanje djce bez roditeljskog staranja. Samo ih je u Federaciji BiH i u Brčko Distriktu približno 900 koji odrastaju u različitim oblicima sistema javne brige. Njih otprilike 50 godišnje napušta taj sistem, uglavnom, kada okončaju svoje srednjoškolsko obrazovanje.
Početak samostalnog života i suočavanje s nizom egzistencijalnih pitanja, s kakvim se i većina odraslih teško nosi, bolan je i mučan proces za te osobe. Potvrđuje to Saud Haljković koji već 18 godina živi u Dječijem domu u Mostaru.
Završe na ulici
– Često su se događali slučajevi da mladi s 18 godina ostanu bez ikakve podrške, pa čak i da završe na ulici – kaže za „Avaz“ Haljković.
Dom koji mu je postao utočište kao četverogodišnjaku trebao bi napustiti u januaru naredne godine i praktično se osamostaliti.
– Student sam treće godine na Univerzitetu „Džemal Bijedić“, a uz studij i radim. Skoro sve vrijeme svog života u Domu trudim se biti samostalan i učiti one osnovne stvari, poput kuhanja, spremanja i slično. Međutim, evo, lično ja, ali i ostale osobe koje napuštaju sistem javne brige dođu u situaciju kada imaju milion upitnika iznad glave – šta sada, na koji način – jer se nađu na životnoj raskrsnici. Imamo osjećaj da nemamo nikog, kao da smo sami. Jer, iako se za pomoć nude mnogi ljudi, ti si, zapravo, sam, nemaš roditelje, nemaš neki vjetar u leđa – govori Haljković.
U našoj zemlji ne postoji jedinstven zakon koji regulira podršku ovoj populaciji, dok su određene mjere koje postoje na nivou kantona u FBiH nerijetko neprilagođene potrebama ovih mladih ljudi.
U traganju za rješenjima, kojima se štićenicima olakšava osamostaljivanje nakon izlaska iz domova, organizacija CRS je, u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima, centrima za socijalni rad i drugim ustanovama, kreirala program mjera, koji je do sada jedino Unsko-sanski kanton uputio u skupštinsku proceduru na usvajanje.
Sistemska pomoć
– Ovaj dokument rezultat je višegodišnjeg rada na uspostavi sistemske, a ne ad hoc pomoći mladima koji izlaze iz brige. Program uključuje četiri ključna segmenta: pripremu za izlazak, stambenu podršku, zapošljavanje i kontinuiranu pomoć – kazala je Dženana Mekić iz CRS-a.
U HNK je 2023. bilo registrirano 95 djece i mladih smještenih u različite vidove javne brige, dok se na osamostaljenje ove godine priprema njih dvoje. Pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, Alma Kozo kazala je da se novi kantonalni Zakon o socijalnoj zaštiti, koji je stupio na snagu 1. februara ove godine, oslanja na predloženi program.
Konkretno djelovanje
Haljković, koji je u ime Udruženja mladih „Juventus“ učestvovao u izradi ovog prijedloga, naglašava kako je važno institucionalno prepoznati potrebe mladih i omogućiti im sigurniji početak samostalnog života.
– Cijeli ovaj proces moramo dići na viši nivo i potaknuti konkretno djelovanje vlasti – kaže on.
