Očekuje se da će se uskoro letjelica iz sovjetske ere, prvobitno namijenjena za slijetanje na Veneru 1970-ih godina, nekontrolisano srušiti nazad na Zemlju.
Još je prerano znati gdje bi ova metalna masa teška pola tone mogla pasti ili koliki dio bi mogao preživjeti ulazak u atmosferu, navode stručnjaci koji prate svemirski otpad.
Holandski naučnik Marco Langbroek predviđa da će neuspjela letjelica ponovo ući u atmosferu oko 10. maja. Procjenjuje da bi, ukoliko ostane netaknuta, mogla udariti brzinom od oko 150 milja na sat (242 km/h).
“Iako rizik postoji, ne bismo trebali biti previše zabrinuti“, rekao je Langbroek u izjavi putem e-maila.
Objekt je relativno mali i, čak i ako se ne raspadne, “rizik je sličan onome od slučajnog pada meteorita, kojih se godišnje dogodi nekoliko. Veće su šanse da vas tokom života pogodi munja“, dodao je.
Iako je mala, šansa da letjelica nekoga ili nešto pogodi ne može se u potpunosti isključiti.
Sovjetski Savez je lansirao letjelicu poznatu kao Kosmos 482 1972. godine, kao dio serije misija prema Veneri. Međutim, zbog kvara na raketi nikada nije napustila Zemljinu orbitu.
Većina njenih dijelova pala je na Zemlju u roku od deset godina. No, Langbroek i drugi stručnjaci vjeruju da je kapsula za slijetanje – sferični objekt promjera oko jednog metra – kružila oko Zemlje u vrlo eliptičnoj orbiti tokom posljednjih 53 godine, postepeno gubeći visinu.
Vrlo je moguće da će ova letjelica teška skoro 500 kg preživjeti ulazak u atmosferu. Naime, bila je konstruisana da izdrži spuštanje kroz atmosferu Venere bogatu ugljen-dioksidom, kaže Langbroek s Tehnološkog univerziteta Delft u Nizozemskoj.
Stručnjaci sumnjaju da bi padobranski sistem mogao funkcionisati nakon toliko godina, a toplotni štit vjerovatno je kompromitovan usljed dugog boravka u orbiti.
Bilo bi bolje da toplotni štit zakaže, što bi dovelo do sagorijevanja letjelice tokom prolaska kroz atmosferu, izjavio je Jonathan McDowell iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian. No, ako štit ostane netaknut, “letjelica će ući u atmosferu u cjelini i dobićemo pola tone metala koji pada s neba“.
Letjelica bi mogla ući bilo gdje između 51,7 stepeni sjeverne i južne geografske širine – dakle od Londona i Edmontona (Kanada) pa skoro do rta Horn u Južnoj Americi. Ipak, kako je većina Zemljine površine prekrivena vodom, “velike su šanse da završi u nekom okeanu“, rekao je Langbroek.
Podsjećanja radi, kineska raketa-nosač 2022. godine se takođe nekontrolisano vratila na Zemlju, a 2018. svemirska stanica Tiangong-1 ušla je u atmosferu iznad južnog Pacifika takođe bez kontrole.
