DruštvoHercegovinaNVO

Građanske inicijative: Uspjela buna na Buni!

Kada su krajem 2014. godine mještani naselja oko rijeke Bune, pritoke Neretve, južno od Mostara, pokrenuli borbu protiv izgradnje mini hidroelektrana (mHE) na ušću te rijeke u Neretvu, na lokalitetu poznatijem kao Bunski kanali, bili su svjesni u šta se upuštaju. Bila je to borba protiv tri nivoa vlasti – Grada Mostara, Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i Federacije BiH (FBIH). Svi su, tvrde mještani, svojim odlukama praktično pogodovali investitorima.

Više od osam godina kasnije, krajem 2022. godine, nakon više sudskih postupaka, protesta, javnih okupljanja i drugih aktivnosti, čini se da se kraj te borbe nazire.

Izbirsane dvije mHE

Gradsko vijeće Mostara je na sjednici krajem novembra konačno učinilo važan korak. Sa 25 glasova “za”, od ukupno 35 vijećnika u mostarskom gradskom parlamentu, iz Prostornog plana Grada Mostara izbrisane su dvije mHE koje su se, protivno volji mještana, trebale graditi na Bunskim kanalima.

Peticiju je potpisalo više od 6.000 građana

– Na ovaj način se višegodišnja borba neformalne grupe građana ‘Stop izgradnji mHE na Buni’ i ekoloških udruga protiv neregularnosti i proceduralnih pogrešaka učinjenih u ovom slučaju privodi kraju – saopćeno je  29. novembra iz neformalne grupe građana “Stop izgradnji mHE na Buni”.

I sami mještani saopćili su da je to velika pobjeda građana. Ipak, ostao je, međutim, još jedan korak, kako bi se njihova više godišnja borba za spas Bunskih kanala uspješno okončala.

– Očekujemo da brisanje mHE na Bunskim kanalima iz Prostornog plana Grada Mostara bude još jedan, dodatni, razlog da i Vlada HNK/Ž zajedno sa resornim ministarstvom u što hitnijem roku donese odluku o raskidu koncesionog ugovora. Da bi se borba građana konačno i završila, a Bunski kanali trajno zaštitili od gradnje bilo kakvih mHE –  istakao je Miroslav Barišić, predstavnik neformalne grupe građana “Stop izgradnji mHE na Buni”.

Gradnja na spomeniku “nulte kategorije”

Sve je počelo 23. oktobra 2014. godine. Tada je, navode za D24/7  iz Udruge “Majski cvijet” – Vlada HNK izdala koncesiju preduzeću “Hercegovina-građevinsko zanatstvo”. Koncesija se odnosila na izgradnju dvije mini hidroelektrane na lokalitetu ušća rijeke Bune u Neretvu, na Bunskim kanalima.

Predstavnici mještana i ekoloških udruženja u više navrata su istakli da su bili zatečeni. Tvrde da je cijela administrativna procedura provedena bez znanja građana. Pogotovo jer se radi o lokalitetu, koji je prirodni raritet.

– Gradnjom mHEBuna I i Buna II došlo bi do totalnog narušavanja biljnog i životinjskog svijeta. U opasnosti bi bila flora i fauna. Da ne spominjemo ugrožavanja lokalnog stanovništva, koje živi stoljećima na ovim područjima uz rijeke Neretvu i Bunu – izjavio je predsjednik Udruge Majski cvijet i višegodišnji borac za zaštitu Bunskih kanala Oliver Arapović.

Ekološki aktivisti su sačinili i studiju. Ona je pokazala da se na području Bunskih kanala nalaze 22 životinjske vrste sa crvene liste ugroženih.  Šet je kritično ugroženo, među kojima su i dvije riblje vrste.

Iz Ekološke udruge “Majski cvijet” iz mjesta Buna-Zaton su u više navrata podsjetili i da je lokalitet Bunskih kanala zaštićeno područje. Na ovom je području, još od vremena SFRJ zabranjena bilo kakva gradnja od 1959. godine. Pod trajnu zaštitu područje je stavljeno 1970-ih godina.

– Gradnjom mini hidroelektrana na tom lokalitetu uništio bi se prirodni spomenik nulte kategorije – upozorio je u izjavi za D24/7 Arapović.

Dvije sudske presude

Gradnja u sklopu projekta dvije mini hidroelektrane na ušću rijeke Bune u Neretvu je trebala početi u junu 2016. Zbog niza akcija koje su od početka pokrenuli mještani i ekološke organizacije do toga nije došlo.

Predstavnici vlasti, međutim, su svojevremeno tvrdili da u projektu nema ništa sporno.

Donko Jović, ministar vodoprivrede HNK, čije ministarstvo je izdalo koncesije tvrdio je da je riječ o protočnim hidroelektrama. One, dodao je, neće načiniti nikakvu štetu na rijeci Buni.

Građani, ekološke udruge, neformalne grupe zajedno u akciji

Iz Ekološke udruge “Majski cvijet” su  5. marta 2021. godine saopćili kako su dobili presudu Kantonalnog suda Mostar. Tom su presudom poništene odluke o vodnoj saglasnosti za izgradnju mHE zbog procesnih grešaka.

Ta organizacija je početkom oktobra 2020. godine saopćila i kako je odlukom Kantonalnog suda u Sarajevu poništena okolinska dozvola.

Početkom decembra 2020. godine Udruga je saopćila da je mostarski Odjel za urbanizam i građenje donio rješenje kojim se odbija zahtjev investitora za izdavanje urbanističke saglasnosti. I to nakon što je ova udruga dostavila potrebnu dokumentaciju i peticiju sa 6000 potpisa građana protiv izgradnje ove dvije mHE.  To je bila samo jedna od dvije peticije.

U priču se uključila i Neformalna grupa građana “Stop izgradnji mHE na Buni”. Oni su u septembru 2022. održali javnu raspravu o prijedlogu izmjena postojećeg Prostornog plana Grada Mostara. Njjima su se pridružile i ostale kolege, ekolozi, okupljeni građani.

„Mi smo uspjeli, možete i vi”

Iz neformalne grupe građana “Stop izgradnji mHE na Buni”, zajedno sa još dvije građanske inicijative s područja Mostara, nedavno su – u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije – uputili “jasnu poruku svim građanima BiH i šire”. U poruci se jasno kaže – građanke i građani Mostara uspjeli su da zaštite Bunske kanale.

– Da nismo zajedno sa ekološkim udrugama digli glas protiv brojnih neregularnosti, ne bi se zaustavila gradnja mHE na Bunskim kanalima. Ostli bismo bez jedinstvenog fenomena. Mi smo uspjeli. Znači možete i svi vi koji se trenutno borite protiv nezakonitosti i neregularnosti u Vašim lokalnim zajednicama. Samo je bitno da dignete svoj glas i svojom upornošću zaustavite bezakonje. Mi nećemo stati sa našom borbom dok se trajno ne zaštiti ovaj spomenik prirode, tačnije dok Vlada HNK/Ž zajedno sa resornim ministarstvom u što hitnijem roku ne donese odluku o raskidu koncesionog ugovora – istakao je Miroslav Barišić, predstavnik neformalne grupe građana “Stop izgradnji mHE na Buni”.

U saopćenju za javnost građanskih inicijativa se kaže i da su Građani Mostara još jednom zajednički poručili da “neće odustati od svojih zahtjeva i da neće dopustiti da se mimo zakona i interesa javnosti donose odluke na lokalnom nivou”.

Interview

Slični članci

Back to top button