Svjetska nervoza zbog balkanskog 'bureta baruta'

Evropa i Sjedinjene Američke Države ovih dana aktivnije se bave Balkanom, jer regija nikada nije prestala biti neuralgična tačka.

Nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, mnoge svjetske sile su na Balkan gledale kao na "bure baruta", koje u svakom trenutku opet može eksplodirati, a po riječima analitičara, regija to nikada nije prestala biti.

Nakon razgovora s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom, slovački premijer Robert Fico je izjavio da je važno nekim državama na Balkanu ponuditi evropsku perspektivu. Rekavši da je Balkan "ponovo počeo gorjeti", Fico smatra da je evropska perspektiva neophodna, jer će u protivnom, kako navodi, nervoza u regiji početi rasti.

S druge strane, prije toga je objavljen izvještaj Američkog vijeća za međunarodne odnose. To tijelo je izdvojilo u svom godišnjem izvještaju Preventivni prioriteti 30 žarišta koja, po njihovoj procjeni, mogu prerasti u velike ratove u 2018. godini, a Balkan se u tom dokumentu spominje kao "niskoprioritetna prijetnja". Profesor na Visokoj školi za međunarodne odnose i sigurnost Marinko Ogorec se nada nada da niko neće potpaliti fitilj tog "bureta baruta".

Situacija se počinje komplicirati

"Jugoistočna Europa (krajnje vrijeme je da se termin "Balkan" počinje vezati uz tu bugarsku planinu) nikada nije niti prestala biti 'bure baruta'. Samo se nadam da nitko neće potpaliti fitilj. Doduše, za sada i nema takvih naznaka, pa se djelomično mogu složiti s navedenom američkom analizom", ističe on.

Činjenica je, smatra Ogorec, da se situacija na ovim prostorima ponovo počinje komplicirati, a tome je, nastavlja, doprinijela evropska administracija, koja očigledno nije sposobna shvatiti procese i silnice koji itekako determiniraju regionalnu situaciju.

"Upravo je presuda Haškog tribunala i tragična smrt Slobodana Praljka u velikoj mjeri rezultirala vrlo snažnoj napetosti unutar hrvatskog nacionalnog korpusa, ali ne samo na prostorima Bosne i Hercegovine, nego i u samoj Republici Hrvatskoj. U ovom slučaju kao 'sigurnosni ventil' istupio je Hrvatski generalski zbor, koji je, kao nevladina organizacija, na sebe preuzeo organizaciju komemoracijske svečanosti i time 'oslobodio' strukture vlasti bilo kakvih političkih odgovornosti koje su iz tog čina proisticale, a istovremeno smanjene su dosta ozbiljne tenzije (osobito u braniteljskoj populaciji) i kanalizirane u prihvatljivi smjer. Međutim, ukupni porast napetosti time nije u potpunosti riješen, a tome ne pridonosi niti retorika pojedinih neodgovornih političara s ovih prostora."

Eurointegracije su najbolji lijek

Dario Kuntić smatra da treba insistirati na održavanju bilateralnih i multilateralnih odnosa, međusobno sarađivati na sigurnosnom polju, poticati eurointegracijske procese te uložiti nešto više resursa i političke volje kako bi države vodeći međusobne konstruktivne dijaloge, kao i s ostatkom međunarodne zajednice, razriješili probleme koje stoje na putu mira, stabilnosti i prosperiteta.

Smatra da su eurointegracije najbolji lijek za balkanske probleme.

Ne slaže s konstatacijom slovačkog premijera da je u pitanju "ponovni požar na Balkanu", jer, kako kaže, "kada ovdje gori, onda se radi o potocima krvi".

"Mislim da je u pitanju neki samo njemu poznati interes Slovačke (ili njegov osobni) kako bi se ubrzala eurointegracija preostalih zemalja s prostora jugoistoka Europe."

Neuralgične tačke BiH i Kosovo

Politolog Duško Radosavljević se, za razliku od Ogoreca, djelomično slaže s ocjenom Roberta Fice.

"Uvek je situacija drugačija kada se gleda izadaleka (naprimer iz Washingtona), nego kada je 'živite' u određenom regionu, u našem slučaju na 'brdovitom Balkanu'. Kada nekoga (pr)ocenjujete kao 'niskoprioritetnu pretnju', pokazujete da se tu radi o mešavini političke realnosti ('možda stvarno neće biti ništa, jer nije strašno kao što je bilo devedesetih...'), cinizma ('pa ima gorih slučajeva od njih...'), dizanja ruku od problema ('mi smo njima lepo govorili...'), nepoznavanja situacije, jer su konflikti na Balkanu daleko od toga da budu rešeni, čuđenje kako situacija ovde ne može da se sanira... 'Niskoprioritetna prijetnja' može očas posla da se pretvori u objektivno tešku situaciju, koja mora biti savladana aktivnom političkom akcijom – više u skladu sa Ficovom ocenom nego zaklanjajući se iza 'ekspertskih' procena, koje uglavnom služe da se pažnja međunarodne zajednice skrene na 'nova žarišta', dok stara još nisu (sasvim) ugašena", kaže Radosavljević.

Aleksandar Popov, direktor novosadskog Centra za regionalizam, kaže da Evropejci ipak mogu više realistično ocijeniti situaciju na Balkanu nego Amerikanci, jer su oni prilično daleko.

"Amerika se ovde najčešće umeša kada oseća da su njeni interesi ugroženi. Ovde imamo malo protivrečne ocene kada je u pitanju izveštaj Saveta za međunarodne odnose i američkih zvaničnika. Kada govorimo o pitanju da li je Balkan još uvek ‘bure baruta’, trebamo imati u vidu nekoliko činjenica zbog kojih ja tvrdim da to još uvek jesmo", pojašnjava Popov.

Jedna činjenica je, tvrdi on, da postoje dvije neuralgične tačke, Bosna i Hercegovina i Kosovo, koje su permanentno u takvom stanju.

"Kosovo se, na neki način, malo približava nekom rešenju, ovakvom ili onakvom. To ćemo da vidimo. Bosna i Hercegovina je, za sada, takva kakva jeste. Druga latentna opasnost je to što mi ovde imamo neizgrađene demokratije. Reč je o zemljama u tranziciji, u kojim nema vladavine prava. To su nezavršene države, gde je visok nivo korupcije i socijalne napetosti su velike. Puno ljudi je bez posla, s malim primanjima i nerešenom egzistencijom, tako da je našim liderima najlakše na agendu stavljati takve teme koje se tiču međusobnog prepucavanja", kaže Popov.

Kakve su namjere Rusije?

To je, po njegovom mišljenju, sredstvo da se skrene pažnja sa unutrašnjih problema, što, nažalost, ostavlja traga.

"Samo kada pogledate do koje mere je došlo kada je u pitanju revizija nacionalizma na ovim prostorima. Izuzetak je Crna Gora, ali ni tamo nije sve besprijekorno. Ovde sada imamo i interes svetskih sila, koje su počele da se nadmeću, što ranije nije bilo toliko izraženo. Imamo, pre svega, Rusiju, koja želi da se etablira na ovim prostorima, što nije bio slučaj kada je Boris Jeljcin bio na vlasti. To Rusija sada radi najviše preko Srbije. Videli smo šta se desilo u Makedoniji i Crnoj Gori. Imamo težnju tih zemalja da uđu u Evropsku uniju, ali Rusiji to baš ne odgovara. Rusija, takođe, nije džaba glasala protiv rezolucije u Srebrenici u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Ona brani i politiku prema Kosovu, koje smo mi već davno izgubili", ističe on.

Popov kaže da je tu i Amerika, koja želi parirati Rusiji, te da nije slučajno što je visoki zvaničnik američkog State Departmenta Brian Hoyt Yee nedavno boravio u regiji i da će postati ambasador SAD-a u Makedoniji.

"Imamo onda i Tursku, koja želi da bude prisutna na prostoru kojim je nekad vladala. Tu, pre svega, mislim na islamski deo Balkana."

Popov podsjeća da Joe Biden, bivši potpredsjednik SAD-a, prije nekoliko godina kazao da ta zemlja uvijek motri ovaj dio svijeta. Osvrće se i na inicijativu nekadašnjeg gradonačelnika Daytona i američkog kongresmena Michaela Turnera da se potpiše "Dayton 2".

"Dakle, i Amerikanci smatraju da Bosna i Hercegovina može biti to gorivo koje će zapaliti region ako se ništa ne uradi. Mislim da smo bliži oceni da, ako se ne preduzmu mere sa strane, prije svega mislim tu na Evropsku uniju i Ameriku, onda može doći do eskalacija. Ali, treba imati plan šta i kako dalje."

Tenzije se ne smiju ignorirati

Sigurnosni ekspert Dario Kuntić također smatra da se animoziteti i tenzije ne smiju ignorirati, jer je, kako kaže, i mala iskra dovoljna da zapali požar.

"Kao glavne prijetnje stabilnosti najčešće se ističu političke tenzije između Beograda i Prištine, problem organiziranog kriminala, opasnost od militantnog islamizma i loši međuetnički odnosi u Bosni i Hercegovini. Političke krize, pritisci na civilno društvo i medije te etničke tenzije na području Balkana povećale su zabrinutost da bi se regija mogla dodatno destabilizirati i ponovo upasti u konflikt. Budući da su Sjedinjene Američke Države i Europa zaokupljene drugim problemima, prevladava mišljenje da Washington i Bruxelles nisu dovoljno posvećeni ulozi stabilizirajuće snage na Balkanu te da je regija ponovo prepuštena sebi", navodi Kuntić.

Dodaje da je u fokusu i uloga Rusije, koja nastoji iskoristiti političke i ekonomske slabosti regije kako bi ojačala svoj utjecaj na Balkanu. Za razliku od drugih sagovornika, Kuntić tvrdi da je nazvati Balkan "bure baruta" pretenciozno, jer nijedna država ne teži novom konfliktu koji bi regiju unazadio za najmanje 20 godina.

"Međutim, animozitete i tenzije ne smije se ignorirati, jer je i mala iskra dovoljna da zapali požar", smatra.

Kuntić zaključuje da su političari koji teže davati populističke izjave u dnevnopolitičke svrhe najveći problem za svoje i susjedne države, jer bude zatomljene nacionalističke politike, koje lako mogu eskalirati u etničke konflikte.

AlJazeera/Novikonjic.ba

Rate this item
(0 votes)